Karadžić: Strah na licima ljudi

Hussein Ali Abdel Razek, koji je 1992. i 1993. godine komandovao snagama UNPROFOR-a u Sarajevu, kazao je da su protjerivanje nesrpskog stanovništva i etničko čišćenje bili jedna od “stalnih tema i problema” tokom njegovih sastanaka sa rukovodstvom bosanskih Srba tokom rata u BiH.

“Strana bosanskih Srba nikada nije izgovorila riječi ‘etničko čišćenje’, ali sam od njih gotovo bez prestanka, na brojnim sastancima, čuo tvrdnju da je teško živjeti zajedno sa muslimanskim stanovništvom”, kazao je Ali Abdel Razek, koji je sa svjedočenjem počeo 19. jula ove godine.

Svjedok je dodao da je tokom boravka u opkoljenom Sarajevu primijetio da je situacija za civile u gradu postala “jako teška za život”, te da se to odražavalo i u izvještajima koje su pisali pripadnici Ujedinjenih nacija (UN).

“Svi izvještaji UN-a su govorili o teškoj i bolnoj situaciji i o naglom padu životnog standarda, te teškoćama u svakodnevnom životu stanovnika grada, i o nestašici svega što je nužno za život – hrane, lijekova… Također su pisali o strahu što se vidio na licima ljudi koji su osjećali ogroman strah od snajperista”, pojasnio je Ali Abdel Razek.

Optužnicom se Radovan Karadžić tereti, kao nekadašnji vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske, za genocid, zločine protiv čovječnosti, te da je u dogovoru s drugima počinio, planirao i naredio progone bosanskih muslimana i Hrvata na političkoj i vjerskoj osnovi u 20 općina na području BiH.

Karadžić je, između ostalog, optužen i da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je primarni cilj bilo širenje terora.

Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Karadžića, svjedok Ali Abdel Razek je kazao da mu nije poznato da su snage Armije BiH (ABiH) postavljale artiljerijske položaje na nebodere u Sarajevu, te ispred bolnice Koševo, ali je potvrdio da mu je poznato kako su nekada bile krive za napade na humanitarne konvoje.   

“Čim bismo dobili informacije o bilo kakvom incidentu, odmah bismo se obratili komandi bosanske ili srpske srane. Ja lično znam da je jedno pismo upućeno bosanskom rukovodstvu, u vezi sa zloupotrebom snaga tako što se raspoređuju u blizini civilnih objekata, koji potom trpe teške posljedice kontranapada”, pojasnio je svjedok.

Nekadašnji komandant snaga UNPROFOR-a u sektoru Sarajevo također je rekao da je u toku sastanaka sa optuženim Karadžićem stekao mišljenje da on “iskreno želi da popravi stvari na terenu”, te dodao da nikada nije smatrao srpsku stranu za “agresore u ratu”.

“Tu se radi o građanskom ratu koji se vodi između komšija, između susjednih naselja, i mi smo se našli usred tih bitaka. Nisam pravio nikakvu razliku među sukobljenim snagama, i situaciju sam opisivao onakvom kakva jeste. Mene nije brinulo ono što se dešava duž linije fronta, već unutar grada, civilima”, dodao je Ali Abdel Razek.

Naredno ročište održat će se u srijedu, 21. jula ove godine.

D.Dž.