This post is also available in: English
“Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Cikotić je kazao da mu nije poznato da postoji bilo kakav krivični postupak protiv njega u vezi s ratnim dešavanjima u Bugojnu. Međutim, kao pravnog zastupnika angažirao je advokata Fahrudina Ibrišimovića, koji je bio u sudnici, ali je zatražio da se suđenje odgodi kako bi se pripremili za daljnje ispitivanje.
Cikotić, sadašnji ministar odbrane BiH, pozvan je kao svjedok optuženog Enesa Handžića, kojeg Tužilaštvo BiH, zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem, tereti za zločine počinjene tokom 1993. i 1994. godine nad Hrvatima koji su bili zatočeni u različitim objektima u Bugojnu.
U optužnici se navodi da su Gasal, kao upravnik, i Kukavica, kao komandir straže, bili “odgovorni za funkcionisanje logora Stadion ‘Iskra’”, u kojem je u nehumanim uslovima bilo zatočeno oko 300 civila, dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost 307. motorizovane brigade Armije BiH (ABiH), i Dautović, nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.
Cikotić je tokom direktnog ispitivanja kazao da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, te da je komandant brigade zatražio da budu angažirani za rad u Gornjem Vakufu, gdje su i otišli po odobrenju komandanta korpusa.
“Enver Zeljović je zatražio od mene da se zarobljenici upute na rad. Tražio sam odobrenje od Envera Hadžihasanovića, tadašnjeg komandanta korpusa, koji je meni bio nadređeni, i on je odobrio da zatvorenici idu na rad”, kazao je Cikotić, koji je tada obavljao funkciju komandanta Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu.
Envera Hadžihasanovića, komandanta Trećeg korpusa ABiH, Haški tribunal je osudio na tri i po godine zatvora zbog “nesprečavanja okrutnog djelovanja u Muzičkoj školi Zenica 1993. godine”.
Cikotiću je predočen dokument Tužilaštva BiH, za koji je kazao da je “naredbodavni”, a u kojem se traži da se 50 zatvorenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) uputi komandnom mjestu Gornji Vakuf.
Tokom ispitivanja Cikotić je kazao da je dobio izvještaj u kojem je navedeno da ima 600-700 ratnih zarobljenika, koji su smješteni na više lokacija, kao što su škole, tvornice, banke i slično, a “praktično su ih čuvale jedinice koje su ih zarobile”.
“Pojedinosti se ne sjećam. Znam da su u jesen 1993. godine ti zarobljenici prebačeni na stadion ‘Iskra’ i da je broj reduciran jer su određeni pušteni. Ne sjećam se ko je bio nadležan za taj stadion. Nikada ga nisam obišao”, kazao je Cikotić, istaknuvši da je tek naredne godine saznao da je odluku o formiranju zatvora na stadionu “Iskra” donijelo Ratno predsjedništvo općine Bugojno.
Nastavak ispitivanja Cikotića zakazan je za 29. april 2010. godine.
