Pravosudne institucije u iščekivanju konačne odluke

Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, i Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz ovog entiteta, najavili su mogućnost referenduma ukoliko Ured Visokog predstavnika (OHR) donese odluku da mandat međunarodnim sudijama i tužiocima u državnim institucijama bude produžen nakon 14. decembra ove godine.

“Ukoliko Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko produži mandat stranim sudijama i tužiocima u BiH, Republika Srpska će organizovati referendum”, izjavio je Dodik.

Radmanović je također rekao da on kao član Predsjedništva neće potpisati odluku o produženju mandata stranih sudija i tužilaca.

S druge strane, Stranka za BiH, čiji lider Haris Silajdžić je bošnjački član Predsjedništva, najavila je da će još jednom pokušati uvesti u parlamentarnu proceduru, po hitnom postupku, pitanje produženja mandata međunarodnom osoblju. Sljedeća sjednica Parlamenta je 16. decembra, što je dva dana nakon isteka mandata.

Istovremeno dolaze i zahtjevi nevladinih organizacija koje su aktivne na polju ljudskih prava za produženje mandata. Svi odgovor očekuju od OHR-a.

Human Rights Watch (HRW) je uputio otvoreno pismo Valentinu Inzku, Visokom predstavniku u BiH, pozivajući ga da u pregovorima s vlastima u zemlji pokuša riješiti pitanje mandata međunarodnog osoblja, ili da iskoristi “bonske vlasti” kako bi se produžio njihov mandat.

“Vrijeme ističe. Kao što znate, 14. decembra će isteći mandati međunarodnim sudijama i tužiocima. Ostaje nejasno da li će vlasti u BiH naći rješenje prije toga dana da osiguraju da rad Odjela za ratne zločine ne bude ugrožen i da je opremljen za efektivnu provedbu Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina”, navodi se u pismu koje potpisuju Richard Dicker, direktor Programa međunarodne pravde, i Benjamin Ward, pomoćnik direktora za Evropu i Centralnu Aziju u HRW-u.

HRW je podsjetio na “značajna postignuća” Odjela za ratne zločine Suda BiH – uključujući procesuiranje preko 40 slučajeva i jačanje kapaciteta domaćeg osoblja – kao i činjenicu da je “prisustvo međunarodnog osoblja pomoglo jačanju nezavisnosti ove institucije i njenom izoliranju od političkog uticaja”.

“Ali, još mnogo posla treba biti urađeno. Postoje doslovno hiljade slučajeva ratnih zločina koji još nisu pokrenuti. Cijenimo važnost da se osigura da Odjel bude u rukama domaćeg osoblja (…), međutim, u isto vrijeme, nedostatak odgovornog plana za predavanje krajnje odgovornosti za procesuiranje ratnih zločina rizikuje da unazadi rad Odjela i njegovu učinkovitost”, smatra HRW.

Sličan zahtjev uputila je i Fondacija “Istina, pravda, pomirenje” iz Tuzle. Oni su izrazili nezadovoljstvo “indolentnim odnosom Visokog predstavnika spram problema prisustva stranih sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama BiH”.

“Na jednoj strani susreli smo se sa kresanjem budžetske pozicije za Sud i Tužilaštvo BiH, kao osnovnog preduslova za jačanje domaće kadrovske strukture ove dvije institucije, a na drugoj imamo permanentni politički pritisak da se ne produži mandat strancima u ovim institucijama, što će još više produbiti krizu u Bosni i Hercegovini”, navodi se u saopćenju.

Fondacija traži od vlasti u BiH i OHR-a da “učine sve što je u njihovoj moći” kako bi se stranim sudijama i tužiocima produžio mandat, koji se treba iskoristiti za “kadrovsko jačanje ovih institucija da spremno dočekaju odlazak stranaca”.

Prema postojećem planu, međunarodne sudije i tužioci – koji su trenutno uključeni u desetine slučajeva za ratne zločine – trebali bi da napuste našu zemlju do kraja ove godine, nakon čega bi Sud i Tužilaštvo imali isključivo domaće osoblje.

Sredinom septembra ove godine Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH dala je saglasnost za izmjene zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH kojima bi se za još dvije godine produžio mandat međunarodnom osoblju. Međutim, Dom naroda Parlamenta BiH ih nije prihvatio.

Ostanak stranih sudija i tužilaca u BiH podržavaju predstavnici državnog Suda i Tužilaštva, te Tribunala i Tužilaštva u Haagu. Vijeće za implementaciju mira (PIC) je nedavno javno pozvalo parlamentarce da promijene svoju odluku.

“Nerješavanje pitanja međunarodnih sudija i tužilaca imalo bi negativan efekat na cijeli pravosudni sistem”, navodi se u izvještaju PIC-a, objavljenom u novembru.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a u decembru 2009., Serge Brammertz, glavni tužilac u Haagu, isto je poručio bh. vlastima.

“Ako se ovo pitanje hitno ne riješi, suđenja i istrage za ratne zločine koje su u toku, mogle bi biti ugrožene. To će također imati ozbiljne posljedice po rad Tribunala. Potrebna je žurna akcija”, kazao je Brammertz.

BIRN – Justice Report je objavio seriju članaka na ovu temu u proteklom periodu:

Međunarodno osoblje opet bez podrške
Zabrinutost zbog nerješavanja pitanja međunarodnih sudija i tužilaca
MKSJ/ICTY: Hitne akcije za ostanak međunarodnog osoblja
Dan do konačne odluke
Pitanje za milion dolara
Amnesty International podržao ostanak međunarodnog osoblja u BiH