Bundalo i ostali: Presuda 18. decembra

Žiko Krunić, branilac Đorđislava Aškrabe, smatra da njegov branjenik nije počinio ratni zločin protiv čovječnosti na području Kalinovika, te je zatražio da ga oslobode krivice.

“Ukoliko se prihvati odgovornost Đorđislava Aškrabe kao učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, odnosno njegovo pripadanje stražarskoj službi u objektu ‘Barutni magacin’, uvodi se sistem objektivne odgovornosti. Nije moguće odgovornost drugih dodijeliti Aškrabi”, kazao je Krunić, istaknuvši da se, “nažalost, u Kalinoviku desilo veliko zlo”.

Optuženi Aškraba je kazao da je kao policajac izvršavao naredbe nadređenih, u koje nije sumnjao.

“Nisam nikome rekao ni ružnu riječ. Meni je žao porodica oštećenih”, kazao je Aškraba u kratkom obraćanju Sudskom vijeću.

Uz Aškrabu, Tužilaštvo BiH tereti Ratka Bundala i Neđu Zeljaju za zločine u Kalinoviku, gdje je postojalo nekoliko zatočeničkih objekata. Iz objekta “Barutni magacin”, prema optužnici, u augustu 1992. godine odvedeno je i ubijeno nekoliko zatvorenika bošnjačke nacionalnosti.

Aškraba je, smatra Tužilaštvo, bio komandir straže, a povremeno je obavljao i poslove upravnika u logoru “Barutni magacin”, dok je Zeljaja bio komandir Stanice javne bezbjednosti Kalinovik, a Bundalo komandant Taktičke grupe.

Krunić je istaknuo da Aškraba nije imao nadležnosti nad zatvorenicima koji su izvođeni iz “Barutnog magacina” i nije ih mogao pratiti na radnu obavezu, u Kazneno-popravni dom Foča i slično.

“Stražarska služba je postupala po naredbi. Krizni štab Kalinovik je donosio naredbu ko će od muslimana biti pritvoren, a ne Aškraba. Zbog toga se ne može utvrditi njegova krivična odgovornost”, kazao je Krunić.

Branilac je dodao da su svi upisi iz Knjige izlazaka tačni, te da Vijeće može na osnovu njih donositi odgovarajuće pravne zaključke.

“Đorđislav Aškraba je bio dio straže u ‘Barutnom magacinu’. Iako je to moralno problematična služba, on ju je obavljao korektno. Bila je obezbijeđena hrana, voda… Činjenica je da su uslovi neprikladni za ljude koji su živjeli normalan život. Ali ono što je stizalo bilo je proslijeđeno do tih ljudi. Aškraba nije ništa uskratio, već je postupao po naređenju nadređenih”, kazao je Krunić.

Tužilaštvo BiH, smatra Krunić, nije dokazalo diskriminatorsku namjeru optuženog, koja je neophodna za krivično djelo progona.

“Danas kad se pogleda, Bošnjaka nema u Kalinoviku, to je posljedica onoga što se dešavalo. Ali mislim da se mora gledati i šta je Aškraba poduzeo da se njegovim radnjama doprinese da bi to bio progon”, kazao je Krunić.

Tužilaštvo BiH je za Aškrabu zatražilo “kaznu u granicama propisanih”, dok je za Bundala i Zeljaju zatražilo dugotrajni zatvor.