Nedjelja, 21 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U odluci o postavljenju se navodi da su se predstavnici Ureda registrara sastali s Karadžićem kako bi se on “izjasnio o preferiranom braniocu s liste koju je načinio registrar”.

“Iako je optuženi zatražio od registrara da mu pruži mogućnost da održi sastanke sa advokatima na listi, kako bi se mogao izjasniti o preferiranoj osobi, (…) nakon održanih sastanaka optuženi se nije izjasnio o preferiranoj osobi”, navodi se u odluci registrara.

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) izdalo je 5. novembra ove godine nalog da se Karadžiću imenuje branilac koji će ga zastupati, a kojem će potom biti odobrena tri i po mjeseca da se pripremi za suđenje.

Odluka je donesena nakon što optuženi nije prisustvovao ročištima na kojima je Tužilaštvo u Haagu iznijelo uvodnu riječ, što je, prema mišljenju Suda, predstavljalo “suštinski i uporno” ometanje postupka.

Prema odluci Suda, Karadžić će po nastavku suđenja – 1. marta 2010. godine – zadržati pravo da se sam zastupa pred Tribunalom, ali će to pravo biti ukinuto ukoliko i tada nastavi da odsustvuje sa suđenja, ili na bilo koji način ometa postupak. U tom slučaju, navodi Sudsko vijeće, zastupat će ga postavljeni branilac.

Karadžić je prije početka suđenja tražio da mu se odobri dodatno vrijeme za pripremu Odbrane zbog “iznimno složenog predmeta i velikog broja materijala”, ali je Sud taj zahtjev odbio. Optuženi je zatražio od Tribunala i pravo da se žali na odluku o postavljenju branioca – ističući da je odluka “manjkava”.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) i vrhovnog komandanta oružanih snaga RS-a, između ostalog, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području BiH između 1992. i 1995. godine.

Uhapšen je u Srbiji u julu 2008., a suđenje mu je počelo 26. oktobra ove godine.

Branilac Richard Harvey trenutno pred Tribunalom u Haagu brani Lahija Brahimaja, koji se, skupa s Ramushom Haradinajem i Idrizom Balajem, tereti za udruženi zločinački poduhvat koji je imao cilj uklanjanje srpskih civila s područja Kosova.

Prema navodima optužnice, Brahimaj je bio pripadnik Glavnog štaba Oslobodilačke vojske Kosova i podređeni Haradinaju. Haradinaj i Balaj su nepravosnažno oslobođeni optužbi, dok je Brahimaj osuđen na šest godina zatvora. Trenutno je u toku žalbeni postupak.

Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena