Četvrtak, 16 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kako je objavio švedski dnevni list Dagens Nyheter, Biljana Plavšić se prije podne ukrcala u avion iz Stockholma za Beograd. Na aerodrom je dovezena u policijskoj pratnji, gdje ju je čekao avion sa oznakama Republike Srpske (RS). Oko 14 sati doputovala je u glavni grad Srbije.

Biljana Plavšić, koja je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nad bosanskim muslimanima i Hrvatima, dobrovoljno se predala 10. januara 2001. godine.

U oktobru 2002. priznala je krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u Bosni i Hercegovini, u zamjenu za odbacivanje preostalih tačaka optužnice. Godinu dana kasnije, u Haškom tribunalu osuđena je na 11 godina zatvora.

Odlukom Patricka Robinsona, predsjednika Haškog tribunala, 15. septembra 2009. godine bivšoj predsjednici RS-a odobreno je prijevremeno puštanje na slobodu, a među razlozima je navedeno njeno dobro vladanje, priznanje krivice, saradnja sa Tribunalom, te loše zdravstveno stanje.

Švedska vlada je odluku o puštanju Plavšićeve na slobodu donijela sedam dana kasnije.

Kako prenose mediji iz Srbije, pretpostavlja se da je Plavšićevu dočekao privatni automobil kojim je napustila aerodrom, a do stana u Beogradu dopratio ju je Milorad Dodik, premijer RS-a.

Držeći premijera RS-a za ruku, Biljana Plavšić se kratko obratila okupljenim novinarima.
“Ne znam šta da vam kažem, posle devet godina biću slobodna i ne znam kako će to da bude, ali ja vam obećavam, nešto ćemo smisliti”, rekla je Plavšić.

Najčitanije
Saznajte više
Branko Studen i Vidoje Blagojević ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Vidoje Blagojević i ostali: Transport civila iz Karakaja u Pilicu
Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako su zatvorenici iz Tehničko-školskog centra (TŠC) u Karakaju prebačeni u Dom kulture u Pilici.
Većina državnih službenika u BiH koristi umjetnu inteligenciju na poslu. Zašto je to problem?
Čak 70 posto državnih službenika u Bosni i Hercegovini svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju u svom radu iako najveći dio nije imao nikakvu formalnu obuku o tome. Na taj način mogu ugroziti zaštićene podatke građana, ali i osjetljive informacije o radu institucija. Zato u novoj emisiji Detektor magazina pratimo kako se državni službenici spremaju da koriste umjetnu inteligenciju, zašto u BiH nema protokola za njeno korištenje i šta vlasti planiraju uraditi da spriječe curenje informacija koje bi druge zemlje mogle zloupotrijebiti.
Stevandić u Rusiji s još jednim sankcionisanim zvaničnikom
Milan Mijić: Granatiranje Jusića