Karadžić: Bez datuma početka suđenja, ali s novim zahtjevima

Haški sud odlazi na ljetnu pauzu bez zakazanog datuma početka suđenja Radovanu Karadžiću. Kako je rečeno na statusnoj konferenciji, i dalje ostaje mogućnost da to bude “nekada u septembru”.

Ipak, sudija Iain Bonomy je odlučio da je potrebna još jedna predraspravna konferencija, koja će biti održana nakon 31. augusta.

Tribunal neće zasjedati od 27. jula do 10. augusta.

Na još jednoj statusnoj konferenciji, razmatrani su prijedlozi koje su obje strane iznijele u međuvremenu. Radovan Karadžić se požalio i na nesaradnju vlasti u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da mu nisu dostavljeni traženi dokumenti.

“Nažalost, neke vlade smatraju da treba sarađivati samo s Tužilaštvom”, konstatovao je Karadžić, dodavši da je od Visokog predstavnika u BiH tražio da interveniše kako bi vlasti u ovoj zemlji sarađivale s njim.

Ove sedmice Tribunal u Haagu je učinio javnosti dostupnim novi niz zahtjeva i odluka koji se tiču predmeta Radovan Karadžić. Jedna od njih je naredba Sudskog vijeća prema kojoj Tužilaštvo treba pronaći način “za smanjenje obima optužnice”, određivanjem pojedinačnih tačaka ili incidenata koji bi mogli biti izbačeni iz optužnice.

“Ukoliko Tužilaštvo ne pruži pomoć pretresnom vijeću u određivanju specifičnih tačaka ili incidenata iz optužnice čije bi odstranjenje bilo u interesu brzog i efikasnog suđenja, Vijeće bi to moglo uraditi samostalno, vodeći se obavezom da preostale tačke budu razuman pokazatelj ovih zločina”, stoji u naredbi Vijeća.

Prema optužnici Tužilaštva u Haagu, Karadžić se tereti u 11 tačaka za genocid počinjen 1995. godine u Srebrenici, te u 10 drugih bosanskohercegovačkih općina, i za zločine počinjene u 27 općina, kao i za kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.

Olga Kavran, glasnogovornica Haškog tužilaštva, kazala je ranije medijima u Haagu da Tužilaštvo “nema namjeru povući ni jednu tačku optužnice”, ali da će daljnje aktivnosti na tom polju zavisiti od naredbi Suda.

Na posljednjoj statusnoj konferenciji, Karadžić je još jednom ponovio kako također smatra da je potrebno smanjenje optužnice.

“S mog stanovišta, najbolje je skraćenje. Meni bi odgovarao jednostavniji slučaj. Ipak, isto mi odgovara i da se preispitaju svi incidenti tokom građanskog rata u BiH”, obrazložio je Karadžić, koji je prethodno zatražio da se optužnica protiv njega “fokusira”, te da “Tužilaštvo skrati i eliminiše određene stvari”.

U nalogu Suda stoji da je Tužilaštvo u Haagu predložilo saslušanje ukupno 500 svjedoka, za koje “skromno procjenjuje” 490 sati za saslušanje.

“Sudsko vijeće zadržava pravo da odredi broj svjedoka koje će Tužilaštvo saslušati, kao i vrijeme potrebno za njhovo saslušanje”, navodi se u nalogu Sudskog vijeća.

Tribunal je i konačno odlučio da sutkinja Michele Picard ostaje dio vijeća koje će zasjedati na suđenju. Karadžić je tražio da se sutkinja diskvalifikuje zbog “očite pristranosti”, jer je od 1997. do 2003. godine radila kao predsjednica Odjela za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

“Vijeće smatra da bi svaki hipotetički pošteni posmatrač, koji je pravilno informisan, uvidio da uloga sutkinje Picard u Odjelu za ljudska prava ne predstavlja pristranost, niti je sprečava da na pošten način sagleda dokaze sprovedene tokom pretpretresnog postupka”, stoji u odluci Suda.

Javnosti je na uvid Haag dostavio i dopis kojim se Karadžić protivi prijedlogu Tužilaštva za prihvatanje već utvrđenih činjenica, njih oko 1.000 iz više presuda.

“Dr. Karadžić smatra da kumulativni efekat prihvatanja utvrđenih činjenica i prihvatanja pisanih izjava i iskaza krši prezumpciju nevinosti i onemogućava njegovo pravo na pošteno suđenje”, stoji u Karadžićevom podnesku.

Pored generalnih primjedbi, Karadžić je na veliki broj utvrđenih činjenica podnio pojedinačne primjedbe, pa je tako činjenicu iz presude Radoslavu Brđaninu, u kojoj stoji da su “grad Kotor-Varoš i selo Vrbanci napadnuti od vojske bosanskih Srba u junu 1992. godine”, ocijenio “neprihvatljivom za Sud”.

“Napadnuti je pravni izraz koji se ne može uzeti kao utvrđen. Nijedan relevantan svjedok nije imenovan u prilogu ovoj utvrđenoj činjenici”, stoji u Karadžićevom obrazloženju. 

Brđanin, bivši visoki funkcioner Autonomne regije Krajina i vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Srpske, osuđen je na 30 godina zatvora u aprilu 2007. zbog učešća u progonu, mučenju, deportacijama i nehumanim djelima.

Karadžić je ove sedmice uputio i zahtjev NATO-u, zatraživši da mu se dostave dokumenti koji govore o navodnom kršenju zabrane korištenja zračnog prostora iznad BiH za vrijeme rata.

Na statusnoj konferenciji Karadžić je rekao da su svi do sada podneseni zahtjevi vladama, kojih ima na desetine, samo “prvi talas”.