This post is also available in: English
Fahrija Karkin, branilac Enesa Handžića, zatražio je za svog branjenika ukidanje mjere zabrane kontaktiranja s drugim optuženima u ovom predmetu jer se, obrazložio je, “primiče izvođenje dokaza Odbrane te postoji potreba za usaglašenje navoda”.
Tužilaštvo je istaklo da ne vidi potrebu za mijenjanjem mjera zabrane, jer “još uvijek traje izvođenje dokaza Optužbe”. Sud će odluku donijeti naknadno.
Tužilaštvo tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu, Enesa Handžića i Senada Dautovića za zločine nad hrvatskim civilima koji su tokom 1993. i 1994. godine bili zatočeni u garažama i logorima u Bugojnu.
Prema navodima optužnice, Gasal i Kukavica terete se kao odgovorni za funkcionisanje logora “Iskra”, dok se Enes Handžić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH, i Senad Dautović, bivši član objedinjene komande Armije BiH za Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila.
Od 19. februara ove godine sva četvorica se brane sa slobode, uz niz mjera zabrane. Mjerama zabrane koje su na snazi optuženima se, između ostalog, zabranjuje kontaktiranje sa svjedocima, saučesnicima i pomagačima, kao i “međusobno kontaktiranje optuženih u ovom predmetu”.
Na istom ročištu nastavljeno je izvođenje materijalnih dokaza. Državno tužilaštvo priložilo je novih 87 dokumenata, među kojima je najviše potvrda ili uvjerenja o stradanju ili stepenu invalidnosti za bivše pripadnike Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Državno tužilaštvo je za Stipicu Zelića i Franu Jezidžića, dvojicu bivših pripadnika HVO-a čija se imena spominju u optužnici, priložilo potvrde Službe za odbranu Općine Bugojno o statusu nestalog lica, potvrde o smrti iz Općinskog suda, rješenja Općine o regulisanju obiteljske invalidnine i potvrde o okolnostima stradanja izdate od takozvane “Republike Herceg-Bosne”.
Odbrane su se usprotivile potvrdama koje je izdala Herceg-Bosna, obrazloživši da je 1996. godine, kada su potvrde izdate, već postojala Federacija BiH. Tužilaštvo je pojasnilo da je kompletan set potvrda dobilo od Odjela za odbranu Općine Bugojno, te da sve “pripadaju jednom spisu”.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna proglasila je postojanje u novembru 1991. godine, da bi u augustu 1993. bila proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Osnovao ju je vojni i politički vrh Hrvata u BiH. Ukinuta je Vašingtonskim sporazumom, koji je potpisan u februaru 1994. godine.
Ostali uloženi dokazi odnosili su se na potvrde o stepenu invaliditeta 16 bivših pripadnika HVO-a, koji su tokom 1993. i 1994. godine bili zatočeni u logoru “Iskra” u Bugojnu.
Između ostalog, među tim dokazima su i nalazi i mišljenja liječničke Komisije za pregled lica obuhvaćenih zakonom o pravima branitelja i njihovih obitelji, potvrde Odjeljenja za odbranu Općine Bugojno o ostvarivanju prava na skrb, kao i potvrde Međunarodnog Crvenog križa za zarobljena lica.
Naredno ročište zakazano je za 24. juni 2009. godine, kada će Tužilaštvo nastaviti sa izvođenjem materijalnih dokaza.
