Subota, 31 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U nastavku izvođenja materijalnih dokaza, u sklopu suđenja za zločine počinjene 1993. i 1994. godine u Bugojnu, Državno tužilaštvo uvelo u sudski spis 45 dokumenata.

Tužilaštvo BiH tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu, Enesa Handžića i Senada Dautovića da su tokom 1993. i 1994. godine učestvovali u nizu zločina počinjenih nad Hrvatima koji su bili zatočeni u logorima na području Bugojna.

Prema navodima optužnice, Gasal i Kukavica se terete kao odgovorni za zatvorenike u logoru “Iskra”, dok se Handžić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH, i Dautović, bivši član objedinjene komande Armije BiH za Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

U sklopu izlaganja materijalnih dokaza, Tužilaštvo je pročitalo iskaz koji je istražiteljima Tribunala u Haagu dao svjedok Dragan Keškić. On je rekao da je tokom 1993. i 1994. godine proveo osam mjeseci u različitim logorima na području Bugojna.

“Predali smo se možda 22. jula 1993. godine. Pri privođenju su nas vojni policajci 307. brigade Armije BiH udarali nogama i nazivali ustašama. Odveli su nas do obližnje garaže i uzeli nam sve stvari. Čak su nam i skinuli uniforme jer su njihove bile slabe”, navodi se u Keškićevoj izjavi koja je pročitana u sudnici.

Keškić je bio zatočen i u Marksističkom centru, “oko sedam dana”, u podrumskim prostorijama, gdje je preživio “prijetnje i šamare”.

“Nakon toga je grupa od nas 15 ili 20 odvedena na rad na Prusac. Gore smo čuli da je na stadionu u Bugojnu otvoren Centralni zatvor, a oko 20. kolovoza je konačno i došao dan da su nas doveli na stadion. Vidio sam bodljikavu žicu svuda. Smjestili su nas ispod tribina”, naveo je Keškić.

U izjavi stoji da je Keškić na stadionu boravio u prostoriji sa oko 100 zarobljenika, te da je bilo “toliko tijesno da se nije moglo spavati na leđima, već samo na boku”.

“Premlaćivanje je bilo svakodnevnica za zarobljenike stadiona”, kazao je.

Keškić je u februaru 1994. godine razmijenjen u Mostaru.

Među ostalim materijalnim dokazima koje je Tužilaštvo priložilo nalazilo se i rješenje o imenovanju upravnika privremenog zatvora u Bugojnu od 28. jula 1993. godine, kao i potvrde koje je potpisao optuženi Gasal kao upravnik privremenog zatvora.

Sud je u spis također uvrstio niz redovnih borbenih izvještaja Vojne policije 307. brigade Armije BiH, kao i službenu zabilješku organa bezbjednosti 307. brigade iz augusta 1993. godine koju je potpisao Enes Handžić.

Naredno ročište zakazano je za 3. juni 2009. godine, kada će Tužilaštvo nastaviti sa izvođenjem materijalnih dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Nakon dorade potvrđena optužnica za zločine u Doboju

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika na području Doboja tokom 1992. godine.
Estonski ministar vanjskih poslova traži zabranu za ruske borce
Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije, predložio je svojim evropskim kolegama da zabrane ulaz u Evropsku uniju svim borcima u ruskoj vojsci. Ta država već je sačinila “crnu listu” od skoro 300 takvih osoba. Nije poznato da li se među njima nalaze i borci iz BiH.
Potvrđena optužnica protiv Mevlida Jašarevića
Vojinu Pavloviću odgođeno izvršenje kazne zatvora
Ustavni sud BiH odbio apelaciju osuđenog za zločine u Hadžićima