Branioci Miloša Stupara i Milenka Trifunovića zatražili su da Sud obojicu oslobodi svih navoda optužnice kojom se terete za genocid počinjen nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine.
Stupar i Trifunović se, zajedno sa još devetoricom pripadnika Specijalne policije i Vojske Republike Srpske (VRS), terete za strijeljanje oko 1.000 Bošnjaka 13. jula 1995. godine u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica.
Obojica optuženih izrazili su svoje saučešće žrtvama.
“Osjećam ljudsku potrebu da ovdje i sada izrazim duboko žaljenje prema svim žrtvama u ovom ratu. Zbog istine, pravde i pomirenja želim da kažem da svojim postupcima nikome nisam izazvao bilo kakvu patnju”, rekao je Miloš Stupar.
Milenko Trifunović je izrazio saučešće porodicama žrtava, naglasivši da “ne može izraziti kajanje za nešto što nije učinio”.
“Znam da nisam nikoga ubio na području Srebrenice. Ovom prilikom izražavam svoje žaljenje svim nevinim žrtvama, koje su nevino stradale, isto kao što smo i mi pred ovim Sudom nevino optuženi, dok se pravi počinioci slobodno šetaju. Smatram da nisam kriv, ali na Sudu je da odluči”, rekao je Trifunović.
Advokati Ozrenka Jakšić i Rade Golić osvrnuli su se na dio optužnice kojim se njihovi branjenici terete po komandnoj odgovornosti – Stupar kao komandant Drugog odreda Specijalne brigade policije, i Trifunović kao komandir jednog voda u ovom odredu.
“Miloš Stupar nije naredio niti jedno od djela koja mu se stavljaju na teret, što se vidi iz činjeničnog opisa optužnice, kao i provedenih dokaza. Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je Stupar bio komandant Drugog odreda, što su na uvjerljiv način potvrdili i svjedoci Tužilaštva. Zapravo, nijedan saslušani svjedok nije rekao da je Stupar bio komandant”, kazala je Jakšić.
Trifunovićev branilac je rekao kako su sve radnje pripadnika Drugog odreda Specijalne policije 13. jula 1995. bile “legitimne”.
“Srebrenica nikada nije demilitarizovana, a bošnjačke snage nikada nisu ni namjeravale da to učine. Njima je zaštićena zona služila da vrše zločine i bezbjedno se vrate pod okrilje UNPROFOR-a”, istakao je Golić.
Prema njegovim riječima, u Bratunačkoj brigadi sačinjen je spisak od oko 370 Bošnjaka koji su osumnjičeni za ratne zločine, te je vojska i policija Republike Srpske vojno sposobne Bošnjake odvajala iz grupe civila kako bi “provjerili da li su učestvovali u ratnim zločinima”, da bi ih nakon toga tretirali kao ratne zarobljenike.
“Ovdje se radi o legitimnoj i sasvim razumnoj radnji”, rekao je Golić, dodavši i to da Odbrana smatra kako Tužilaštvo nije dokazalo da su pripadnici Drugog odreda Specijalne policije učestvovali u odvajanju muškaraca.
Komandnu odgovornost za koju Tužilaštvo tereti Trifunovića, Odbrana je u završnoj riječi nazvala “apsurdnom”, jer se, kako je branilac rekao, optuženom na teret stavlja odgovornost veća nego njegovom komandantu.
“On nije imao nikakve mogućnosti da spriječi navodne zločine. Postavlja se pitanje zbog čega je Tužilaštvo ovako široko zamahnulo krivičnim zakonom prema mom branjeniku”, istakao je Golić.
Nastavak iznošenja završnih riječi Odbranâ planiran je za 15. juli 2008. godine.
- Genocid u BiH
- Grad: Kravica
- Grad: Srebrenica
- Lice: Džinić Brane
- Lice: Jakovljević Slobodan
- Lice: Maksimović Velibor
- Lice: Matić Milovan
- Lice: Medan Branislav
- Lice: Mitrović Petar
- Lice: Radovanović Aleksandar
- Lice: Stevanović Miladin
- Lice: Stupar Miloš
- Lice: Trifunović Milenko
- Lice: Živanović Dragiša
- Predmet: Kravica
- Sud Bosne i Hercegovine
