Ponedjeljak, 20 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na prvom pojavljivanju pred Tribunalom u Haagu, Stojan Župljanin se nije mogao izjasniti o krivici tvrdeći da nije primio i pročitao optužnicu koja ga tereti za zločine počinjene na području Bosanske krajine.

Sljedeće ročište na kojem bi se trebao izjasniti o krivici bit će zakazano u roku od 30 dana.

Župljanina su, po međunarodnoj potjernici koja je raspisana prije devet godina, uhapsili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije 11. juna 2008. u stanu u Pančevu.

Dajući svoje lične podatke Sudskom vijeću na ovom ročištu, Župljanin je istakao da je njegova posljednja adresa bila u Banjoj Luci.

Župljanin je optužen po individualnoj i komandnoj odgovornosti za ubistva, okrutna i nehumana postupanja, uspostavljanje i održavanje nehumanih uslova života, prisilno preseljavanje, uništavanje vjerskih objekata, istrebljenje, mučenje…

“Također se tereti za planiranje, podsticanje, pomaganje i izvršenje zločina koji su navedeni u optužnici, odnosno učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo uklanjanje ili trajno uništenje bosanskih muslimana i Hrvata sa teritorije za koju se planiralo da bi trebala biti srpska država”, navodi se u rezimeu optužnice.

Prema navodima optužnice, Župljanin je u to vrijeme bio komandant regionalnog Centra službi bezbjednosti (CSB) u Banjoj Luci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), te od 1994. godine savjetnik predsjednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.

Obraćajući se Sudu na prvom pojavljivanju, Župljanin je izrazio želju da njegova “braća”, preostala tri haška bjegunca – Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić – “zauvijek ostanu na slobodi”.

“Kada se predala prva grupa optuženika, počeo je takav pritisak, počeli su da nas beskrajno satanizuju. Život na slobodi bio je sve teži i teži. Onda je do mene došla informacija da su predstavnici demokratske vlasti Srbije donijeli odluku da je za Republiku Srbiju i Republiku Srpsku najbolje rješenje da se nas četvorica likvidiramo. Krenulo se u tajnu akciju naše likvidacije. Za mene tada nastaju Tantalove muke. U odnosu na ono što sam proživio, zatvor je bio mila majka”, rekao je Župljanin.

Optuženi je također istakao da je ime Branislav Vukadin – kako se predstavljao nakon hapšenja, i na koje ima lažne dokumente – bilo “jedina slamka spasa”, i šansa da ga u toku noći ne izvedu iz ćelije u pritvorskoj jedinici u Srbiji i “likvidiraju”.

“Poželio sam da što prije budem sproveden u Haag. I sad sam tu – evo mene, eto vas, kao što je rekao Karađorđe Petrović Turcima u Prvom srpskom ustanku. Što se tiče moje preostale braće na slobodi, volio bih da su u životu, ali se bojim da ih je progutala crna noć. Želim im dobro zdravlje i dug život na slobodi”, rekao je Župljanin.

Župljanin je bio jedan od preostala četiri bjegunca za kojima traga Tribunal. Pored njega, na listi su ostala imena Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića, koji se tereti za zločine počinjene na području Hrvatske.

Najčitanije
Saznajte više
Krivična prijava zbog murala Slobodana Praljka u Mostaru
Sanel Kajan, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, podnio je treću krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv nepoznatih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog murala presuđenog ratnog zločinca na području Mostara.
Obustavljen postupak protiv Luke Babića
Državni sud je zbog smrti obustavio postupak protiv Luke Babića, optuženog za zločine počinjene na području Žepča, potvrđeno je Detektoru iz Suda.
Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu
Poruka solidarnosti ratnih veterana u Sovićima i Doljanima
Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja dobila prioritet u ostvarivanju prava