Četvrtak, 18 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Početak suđenja Miloradu Trbiću, optuženom za genocid počinjen nad Bošnjacima sa područja Srebrenice u julu 1995. godine, zakazan je za četvrtak, 8. novembar 2007. godine, kada će Tužilaštvo BiH pročitati optužnicu, a potom iznijeti i uvodnu riječ.

“Prije nego saslušamo prve svjedoke, 26. novembra, održat ćemo još jednu kratku statusnu konferenciju”, objavio je Davorin Jukić, koji predsjedava Sudskim vijećem.

Državno tužilaštvo tereti Trbića da je, kao pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u počinjenju genocida nad Bošnjacima u UN-ovoj zaštićenoj enklavi Srebrenica u julu 1995.godine.

Prema navodima optužnice, koja je prvobitno podignuta u Haagu a potom prihvaćena u Sarajevu, Trbić je od 11. jula do 1. novembra 1995. godine bio odgovoran za rukovođenje četom Vojne policije Zvorničke brigade. U tom činu je 13. i 14. jula “kontrolisao izlazak civila Bošnjaka iz enklave” učestvujući u organizaciji prevoza, zatvaranja i obezbjeđenja muškaraca Bošnjaka iz Srebrenice koji su autobusima i kamionima prevezeni iz Bratunca do mjesta zatvaranja u školama na području Zvornika.

Također se u optužnici navodi da je, zajedno sa drugim pripadnicima VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova, “učestvovao u pogubljenju preko 7.000 muškaraca, Bošnjaka”, i to 13. jula 1995. godine na stadionu u Bratuncu, a 14. jula ispred škole u Grbavcima.

Milorad Trbić je optužen i da je “omogućio, koordinirao i sam vršio komunikaciju među oficirima VRS-a koji su sprovodili operaciju hapšenja, zatvaranja, prevoza, pogubljenja i ukopa vojno sposobnih muškaraca, Bošnjaka, iz Srebrenice”, te je omogućio nadzor ponovnog ukopa tijela ekshumiranih iz primarnih masovnih grobnica, što se dešavalo u periodu od 1. augusta do 1. novembra 1995. godine.

“Tužilaštvo je predložilo 127 svjedoka, od kojih su neki već svjedočili u Haagu. Željeli bismo ispitati ukupno 54 svjedoka, dok za 76 imamo izjave iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Također predlažemo 500 materijalnih dokaza, odnosno 1.000 na oba jezika”, rekao je Kwai Hong Ip, tužilac Državnog tužilaštva.

Među svjedocima koje Državno tužilaštvo predlaže da sasluša, kako je istakao Ip, 20 su “ključni svjedoci” te predviđaju da će za neke od njih direktno ispitivanje trajati pet sati.

“Smatramo da bismo mogli odustati od određenog broja svjedoka, ali to zavisi od toga da li će Sudsko vijeće usvojiti naš prijedlog da prihvati njihove izjave date pred MKSJ-om, kao i utvrđene činjenice u pojedinim predmetima”, rekao je Ip.

Branilac Milan Trbojević se nije mogao izjasniti o prijedlozima Državnog tužilaštva jer se, kako je rekao, nalazi u “neugodnom položaju”.

“Nisam vidio spise, a optužnicu sam samo ‘preletio’ te nisam u poziciji da se izjasnim o prijedlozima Tužilaštva”, rekao je Trbojević, koji je zamijenio advokata Borislava Jaminu.

Sudsko vijeće se na statusnoj konferenciji nije moglo izjasniti o prijedlogu Tužilaštva za prihvatanje zapisnika sa suđenja pred MKSJ-om i presuđenim činjenicama jer im, kako su rekli, Tužilaštvo još nije dostavilo svoje prijedloge.

Na statusnoj konferenciji, za vrijeme dok se raspravljalo o eventualnim mjerama zaštite za svjedoke Tužilaštva, javnost je bila isključena.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu