Obilježeno stradanje civila u Bradini

Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, naveo je da je 25. maja 1992. godine u Bradini stradalo 40 osoba. Istakao je da su posmrtni ostaci 22 osobe ekshumirani iz jedne grobnice, ostatak sa drugih lokacija, a da se pet osoba još uvijek vodi kao nestalo.

Mitrović je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) istakao da nema povjerenja u Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, odnosno u rad Tužilaštva BiH, da donese pravdu za žrtve zločine u Bradini.

“Očito da nam je Tužilaštvo totalno inertno i ispolitizovano. Vjerovatno su sve tri nacionalne strane nezadovoljne, ali ja govorim ispred ove moje”, rekao je Mitrović.

Sud BiH je u aprilu ove godine potvrdio optužnicu protiv Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića, optuženim da su kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) od polovine maja 1992. do početka maja 1993. pomagali i počinili progon srpskog stanovništva na području općine Konjic i to ubistvima, mučenjem, nanošenjem velikih patnji fizičke i psihičke prirode.

Kako je ranije saopšteno iz Državnog tužilaštva, Grbavac i Šimunović su u Bradini naoružani automatskim oružjem iz kolone izdvojili trojicu zarobljenih civila srpske nacionalnosti, odveli ih u pravcu pravoslavne crkve, te je Grbavac u dvorištu jedne kuće pucajući iz vatrenog oružja lično ubio trojicu muškaraca srpske nacionalnosti. Šimunoviću Tužilaštvo na teret stavlja i da je sudjelovao u mučenju i premlaćivanju jednog zatočenika srpske nacionalnosti.

Grbavac i Šimunović su se polovinom maja u Sudu BiH izjasnili da nisu krivi za zločine koji im se stavljaju na teret. Suđenje optuženim bi trebalo početi u narednom periodu.

Sud BiH je početkom marta ove godine potvrdio optužnicu protiv Esada i Agana Ramića, Šefika Nikšića, Adnana Alikadića, Mitka Pirkića, Redžu Balića, Hameda Lukomirka, Safaudina Ćosića, Muhameda Cakića, Ismeta Hebibovića, Almira Padalovića, Enesa Jahića te Senadina Ćibu. Optužnica ih tereti da su 1992. i 1993. godine počinili progon srpskog stanovništva s područja Konjica i to ubistvima više desetina civila, silovanjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima.

Prema optužnici, Ramić i ostali su odgovorni i za protupravna zatočenja većeg broja žrtava srpske nacionalnosti iz grada Konjica i okolnih sela, među kojima je i Bradina.

Ova djela su, kako je navedeno, optuženi počinili u svojstvu zapovjednika i pripadnika struktura Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Teritorijalne odbrane (TO), Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i paravojnih formacija.

Ramić i drugi su se u aprilu izjasnili kao nevini, a početak suđenja se očekuje u narednom periodu.

Pred Sudom BiH vodio se postupak protiv Miralema Macića za zločine počinjene u Bradini, ali je obustavljen nakon što je optuženi preminuo.