Srijeda, 20 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predstavnici vladinog i nevladinog sektora koji su danas u Sarajevu raspravljali o predloženim izmjenama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH složili su se da su postojeće zakonske odredbe bolje od predloženih izmjena. Također su predložili organizovanje javne rasprave na kojoj bi se govorilo o poboljšanju postojećeg zakona.

Ministarstvo pravde BiH u maju je objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI). Za razliku od važećeg zakona, predloženim izmjenama javne institucije mogu ograničiti davanje informacija ukoliko bi objavljivanje tih informacija moglo ugroziti pravo na privatnost.

Mehmed Halilović, stručnjak za medijska pitanja, rekao je kako se predloženim izmjenama “suspendira test javnog interesa”.

Nacrtom je predloženo da javni organ neće ograničavati pristup informacijama koje se odnose na korištenje javnih sredstava, vršenje javnih funkcija, te sudske odluke u predmetima od općeg značaja.

Halilović je istaknuo da, iako zakonske izmjene kažu da će institucije uvijek davati sudske odluke u predmetima javnog interesa, takvim zakonskim rješenjem bi se izgubila transparentnost u radu pravosuđa.

On je ukazao i na problem anonimizacije sudskih dokumenata – navođenje inicijala umjesto imena, prezimena i naziva institucija i gradova – koju primijenjuje Sud BiH.

“Sa anonimizacijom je napravljen haos. Još kada bi se u štampi pridržavali kako je to predviđeno u Pravilniku Suda, mi bismo čitali da je H. H. počinio zločin u Z.”, pojasnio je Halilović.

Anonimizacija dokumenata počela je u martu prošle godine nakon što je Sud BiH usvojio mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Predstavnici Agencije danas su naveli kako je naknadno utvrđeno da je “njihova preporuka pogrešno protumačena”.

Tokom debate naglašeno je da se trebaju usaglasiti svi važeći zakoni o slobodi pristupa informacijama koji trenutno važe u BiH, te da se postojeći zakon u određenim dijelovima treba mijenjati. Debatu je organizovao Centar za kulturu dijaloga zajedno sa Mrežom pravde u BiH.

Nacrt izmjena i dopuna ZOSPI-a postavljen je na web stranici Ministarstva pravde BiH, gdje do sutra građani mogu dati svoj komentar na predložene izmjene ovog zakona.

Najčitanije
Saznajte više
Pravosuđe u BiH i Srbiji pod pritiskom izvršne vlasti
Pravosuđe u Bosni i Hercegovini i Srbiji je nerijetko pod velikim pritiskom izvršne vlasti u državi i postoji jasna opstrukcija istraga koje bi dovele do procesuiranja ljudi na pozicijama, mada o tome govori mali broj nosilaca pravosudnih funkcija otvoreno, a za promjene je neophodno odgojiti generacije koje neće biti poslušnici, zaključeno je, između ostalog, na panelu u organizaciji Transparency Internationala BiH u Banjaluci.
Ustavni sud odbio apelacije oslobođenih za ratne zločine u kojima su se žalili na nedovoljnu odštetu
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane apelacije Predraga Bogunića i Ranka Mrđe, oslobođenih optužbi za ratne zločine u Goraždu i Sanskom Mostu, u kojima su se žalili da im je prenizak dosuđeni iznos naknade nematerijalne štete zbog duševne boli uzrokovane mjerama zabrane i hapšenjem.
Debevec i ostali: I danas saslušanje svjedokinje pod imunitetom