Rad državnih pravosudnih institucija Archives

Duže od decenije Mehmedalija Osmić vodi bitku s domaćim pravosuđem. Niz njegovih prijava, pisama i upozorenja na kriminal i korupciju u i oko Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegvoine (UIO BiH) ostali su neodgovoreni, smješteni u ladicama Državnog tužilaštva uprkos tome da je “zviždač” i pokretač procesa koji je rezultirao prvostepenom presudom u slučaju protiv bivšeg direktora UIO-a Kemala Čauševića.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) imenovalo je na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, dosadašnjeg rukovodioca Odjela za ratne zločine i zamjenika glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je ranije danas smijenjena sa ove pozicije.

Na obnovljenom suđenju Boži Mihajloviću pred sarajevskim Općinskim sudom, svjedok Kantonalnog tužilaštva Miro Franić ispričao je kako on sam nikada nije brojao novac te da su koverte u kasi deponovanih predmeta bile zatvorene i zalijepljene.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) će tokom dana donijeti odluku o vršiocu dužnosti glavnog državnog tužioca nakon što je ranije smijenjena Gordana Tadić.

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) izglasali su danas konačnu odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva.

U Izvještaju Evropske komisije navodi se kako Bosna i Hercegovina nije odgovorila na većinu bitnih pitanja u rješavanju 14 ključnih prioriteta za pridruživanje Evropskoj uniji. Prema ovom Izvještaju, političko okruženje je i dalje polarizirano, nije ostvaren napredak u pravosuđu, te je potrebno učiniti niz izmjena u narednoj godini.

U srijedu, 20. oktobra će biti donesena konačna odluka o mogućoj smjeni glavne državne tužiteljice sa ove pozicije zbog disciplinske odgovornosti. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) podsjeća na tri glavne stvari koje su obilježile rad Državnog tužilaštva u mandatu Gordane Tadić.

Iznoseći završnu riječ pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), disciplinska tužiteljica je zatražila da se Nisveti Gluhalić-Mizić, sutkinji Opštinskog suda u Bihaću, za disciplinski prekršaj “nemar ili nepažnja u vršenju službene dužnosti” izrekne adekvatna disciplinska mjera.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) još uvijek nije zvanično objavilo disciplinsku odluku predsjedniku Državnog suda kojom je oslobođen odgovornosti jer prvo mora da odluči o zahtjevu njegove braniteljice da se odluka ne objavljuje, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Prema podacima do 2020. godine u pravosuđu u Republici Srpskoj unazad 12 godina zastarilo je gotovo 600 predmeta, od čega više od pola protiv poznatih počinilaca. Dok tužioci problem vide u nizu objektivnih razloga zastare, poput nedostupnosti osumnjičenih i optuženih, pravni stručnjaci smatraju da su zastarjeli koruptivni predmeti znak za uzbunu.

Rad državnih pravosudnih institucija

Kako su tužioci zaboravili prijave pouzdanog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje

Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca

Mihajlović: Zabrana otvaranja koverti s novcem

VSTV bira vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca između četiri zamjenika smijenjene Gordane Tadić

Gordana Tadić smijenjena s pozicije glavne državne tužiteljice

BiH nije napravila nikakav napredak u pravosuđu: Izvještaj Evropske komisije

Tri stvari koje su obilježile mandat Gordane Tadić prije konačne odluke o smjeni

Zatražena disciplinska mjera za sutkinju iz Bihaća zbog nemara u vršenju dužnosti, ona tvrdi da je u pitanju tehnička greška

VSTV razmatra da li će objaviti disciplinsku odluku Ranku Debevcu

Skoro 600 zastara i 28.000 obustava istraga: Objektivni razlozi ili nekažnjivost onih koji ne rade svoj posao

Služiti javnosti po profesionalnom standardu – suština novinarstva

Kako je kreativnost tokom rata donijela svjetlost u Goražde i 30 godina kasnije u Ukrajinu

EUROMIL ukinuo posmatrački status Vojnom sindikatu Srbije nakon pisanja Detektora

Kako su zapaljive poruke i izmišljeni pozivi na regrutaciju povećali strah kod građana

Četiri najčešće dezinformacije o rezoluciji o genocidu u Srebrenici

Šta trebate znati o UN-ovoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici

Četiri najčešće dezinformacije o rezoluciji o genocidu u Srebrenici

Kako su zapaljive poruke i izmišljeni pozivi na regrutaciju povećali strah kod građana

Usvajanje rezolucije UN-a kao poruka da se genocid nikad ne ponovi

Kako je kreativnost tokom rata donijela svjetlost u Goražde i 30 godina kasnije u Ukrajinu

Pratite nas