Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da neće ocjenjivati sudije i tužioce u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa, prema mišljenju pravnika i predstavnika udruženja žrtva, značajno će se odraziti na kapacitet i kvalitet rada pravosudnih institucija koji su, prema mišljenju sagovornika Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i izvještajima međunarodnih stručnjaka, već izrazito loši.

Istraživanje aktivnosti Skupštine Republike Srpske tokom ratnih 1990-ih pokazuje da je retorika njenih političara bila presudna u procesu stvaranja slike o Bošnjacima kao historijskim neprijateljima niže rase, što je pomoglo u opravdanju ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav napredak u oblasti pravosuđa, dok znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, čije loše funkcioniranje podriva njihova prava, ali i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaključci su Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2020. godinu.

Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici održanoj 24. rujna, usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, pripremljenu još 2018. godine, a ministar pravde Josip Grubeša ustvrdio da je “ugledala svjetlo dana”, dokument, sa svim neophodnim dodacima i uputama, još uvijek nije dostupan javnosti niti je dostavljen najvišim pravosudnim institucijama, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu protiv medija u Republici Srpskoj koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici, koji je tokom svjedočenja 2017. godine tvrdio da mu je današnji premijer ovog entiteta Radovan Višković nudio novac da prekopava masovne grobnice 1996. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Srbiji većina spisa i dokaza sa suđenja za ratne zločine nije neposredno dostupna novinarima, istraživačima i široj javnosti, skrivajući ključni dio nedavne balkanske historije.

Nakon što je nekoliko uglednih medija prošlog mjeseca objavilo lažni dokument navodne naredbe generalštaba Jugoslovenske narodne armije (JNA) kojom se Željku Ražnatoviću Arkanu naređuje nastavak „dejstva bez obzira na žrtve“, historičari i eksperti upozoravaju da se radi o pokušajima diskreditacije stvarnih haških dokumenata i utvrđenih činjenica.

Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) je od 2013. do početka 2020. godine izdvojilo više od dva i po miliona maraka za pomoć porodicama i odbranu nekadašnjih pripadnika oružanih snaga Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) kojima se sudi za ratne zločine.

Tokom petogodišnjeg mandata Draška Milinovića na čelu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), ovaj medij je, zbog svog izvještavanja o temama ratnih zločina, najmanje tri puta kažnjen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), čiji je direktor Milinović postao u julu 2020. godine.

Dok se domaće pravosudne institucije nerijetko suočavaju s kritikama da izriču niske kazne povratnicima sa stranih ratišta, nekoliko evropskih zemalja počelo je bivšim borcima suditi za ratne zločine uz optužbe za terorizam, i time im povećati kazne i osigurati više pravde njihovim žrtvama. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala šta je potrebno da domaće pravosudne institucije počnu procesuirati ovakva djela, šta je potrebno za prikupljanje dokaza i zašto stručnjaci smatraju da je bosanskohercegovačko pravosuđe spremno za to.