Gojko Kličković, prvooptuženi za zločine u Bosanskoj Krupi, pristupio je na suđenje i nastavio sa izvođenjem dokumenata kojima želi dokazati da su Bošnjaci s tog područja “iseljeni iz bezbjednosnih razloga”.

Prvooptuženi Gojko Kličković podnio je zahtjev Sudskom vijeću za razrješenje branilaca po službenoj dužnosti, te istakao da ne želi više sudjelovati u procesu koji se vodi protiv njega.

Gojko Kličković demonstrativno prekinuo izvođenje materijalnih dokaza nakon što je Sudsko vijeće odbilo da prihvati jedan od predloženih dokumenata smatrajući ga nerelevantnim za postupak.

Optuženi Gojko Kličković, izvodeći materijalne dokaze na suđenju za zločine u Bosanskoj Krupi, istakao da je civilna vlast u tom gradu, “u skladu sa zakonom”, izdavala naloge vojsci i policiji. 

Odbrana Gojka Kličkovića prezentirala dokaze koji, po njihovom uvjerenju, dokazuju da je Republika Hrvatska učestvovala u napadu na srpsko stanovništvo u BiH.

Sudsko vijeće je naložilo Odbrani Gojka Kličkovića da broj svjedoka koje želi saslušati u nastavku suđenja svede na “razumnu mjeru”.

Odbrana Gojka Kličkovića konstatovala da svjedoci koje su pozvali odbijaju pojaviti se na suđenju.

U cilju ekonomičnosti postupka i zaštite prava optuženih, Sudsko vijeće predložilo Odbrani prvooptuženog da reducira broj svjedoka.

U nastavku izvođenja materijalnih dokaza u svoju korist, Gojko Kličković se koncentrisao na dokumente kojima želi negirati krivicu bosanskih Srba u zločinima počinjenim tokom rata u BiH.

Sud BiH ublažio mjere zabrane dvojici optuženih za zločine počinjene u Bosanskoj Krupi, a koji se brane sa slobode.