BIRN BiH
Sudsko vijeće na suđenju za zločine počinjene u Bosanskoj Krupi istaklo je da je primilo podnesak prvooptuženog Gojka Kličkovića od 18. augusta 2009. godine u kojem on “omalovažava” Sud BiH, te je naložilo njegovoj Odbrani da smanji broj svjedoka.
“Zaprimili smo ovaj podnesak kojim napadate odluku ovog vijeća o vašem pritvoru i omalovažavate Sud BiH i mene. Upozoravam vas da na ovakve podneske Sudsko vijeće više neće reagovati, a vi na naša rješenja možete ulagati žalbe”, kazao je Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća, obraćajući se prvooptuženom Kličkoviću.
Odbrana Gojka Kličkovića je u nekoliko navrata tražila od Sudskog vijeća da prvooptuženog pusti na slobodu uz jemstvo i mjere zabrane. Prijedlogu Odbrane usprotivilo se Tužilaštvo BiH zbog mogućeg bjekstva prvooptuženog, dok je Vijeće krajem maja 2009. godine konstatovalo da je iznos jemstva “nedovoljan”.
Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojić terete se za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom 1992. godine na području Bosanske Krupe. Svu trojicu Tužilaštvo tereti i za udruženi zločinački poduhvat koji je otpočeo u ljeto 1991. godine.
Ostojić i Drljača se, uz mjere zabrane i jemstvo, brane sa slobode od jula, odnosno augusta 2008. godine. Kličković je, po međunarodnoj potjernici, uhapšen 2006. u Srbiji, a pravosudnim organima BiH izručen je u junu 2007. godine.
Sudsko vijeće je naložilo Kličkovićevoj Odbrani da izvrši selekciju pitanja i svjedoka koje su predložili za saslušanje tokom dokaznog postupka, te da u narednom periodu glavni i dodatni branioci optuženih moraju prisustvovati ročištima.
“Samo Odbrana prvooptuženog želi saslušati 192 svjedoka i veliki broj njih će svjedočiti na iste okolnosti. Predlažemo da izvršite selekciju bitnih i nebitnih svjedoka jer nije u interesu niti jednog od optuženih da ovako dugo traje postupak. Ukoliko branioci nisu u mogućnosti da prisustvuju zbog drugih suđenja, neka svoj izostanak tako i opravdaju”, istakao je Božić.
Do odluke Vijeća da branioci optuženih prisustvuju svim ročištima došlo je nakon što se Kličković požalio da nije upoznat s dogovorima između Duška Tomića, glavnog branioca, i Hamdije Veladžića, dodatnog branioca.
Na ovom ročištu Odbrana prvooptuženog je saslušala dva svjedoka – Mirsada Suljića i svjedoka čiji se podaci, po nalogu Sudskog vijeća, ne smiju objavljivati – koji su govorili o učešću manevarske jedinice iz Bihaća u sukobu u Krupi 21. aprila 1992. godine.
Svjedok sa zaštićenim podacima je kazao da je odluku o dolasku manevarske jedinice u Krupu mogao donijeti jedino Zijad Kadić, načelnik Centra službi bezbjednosti (CSB) Bihać.
Svjedok Suljić je u Krupu došao 21. aprila 1992. godine, i na ulicama je zatekao “ljude u policijskim uniformama”. Suljić je istakao da je grad Krupa tada granatiran, te da je veliki broj civila već bio napustio to područje, dok je određeni broj Bošnjaka koji je tu ostao kasnije zarobljen.
U optužnici stoji da su srpske snage pod “stvarnom kontrolom Gojka Kličkovića” 21. aprila 1992. godine započele artljerijski i pješadijski napad na civilno stanovništvo Bosanske Krupe, što je za posljedicu imalo smrt najmanje 17 osoba i ranjavanje 14.
Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 26. august 2009. godine.
