U otvorenom pismu se navodi da je Vijeće za upravne sporove Upravnog odjeljenja Suda BiH 13. januara 2020. donijelo presudu po tužbi VSTV-a, podnesenu protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kojim je VSTV-u BiH zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca od 26. septembra 2019. godine.
“Presudom Suda BiH tužba je odbijena kao neosnovana, odnosno rješenje Agencije potvrđeno je u cijelosti. Sud je utvrdio da VSTV BiH nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja kako je to propisano osporenim Pravilnikom. Presudom Suda BiH, VSTV BiH ne propisuje ovlaštenja VSTV-u BiH koja su konstituisana osporenim Pravilnikom”, stoji u saopćenju Suda BiH.
Iz Suda navode da do promjene zakonodavstva koje će propisati zakonski osnov za primjenu načela osporenog Pravilnika, te normirati proceduru podnošenja, provjere i objavljivanja finansijskih izvještaja, na temelju presude od 13. januara 2020. godine, nemoguća je svaka naknadna regulacija u istoj stvari na isti ili sličan način.
“Usvajanjem ‘kozmetički inoviranog’ nacrta Pravilnika, za koji čak nisu bili ni svi članovi VSTV-a BiH, kako su to prenijeli mediji, ulazi se u domen najgrubljeg kršenja presude Suda BiH. Osim što se time najočitije vrijeđa načelo vladavine prava – principi zakonitosti i pravne sigurnosti, isto predstavlja i krivično djelo po domaćem krivičnom zakonodavstvu. Stupanjem na snagu takvog akta, ušlo bi se i u domen pojedinačnog kršenja konvencijskih i ustavnih prava sudija”, navodi se u saopćenju.
Državni sudija Branko Perić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazao da nije potpisao pismo i da ne prihvata takvu komunikaciju Suda s javnosti i institucijama.
“To nije stvar Suda nego sudske uprave koja treba da komunicira na taj način, ali sve sudije sigurno ne trebaju da se upuštaju u tu neku predstavu”, rekao je Perić.
Iz Suda BiH navode da je, radi izbjegavanja svake nedoumice i sumnje, neophodno izmijeniti postojeći ili donijeti novi zakon ukoliko se želi institut podnošenja, provjere i obrade finansijskih izvještaja sudija iz osporenog Pravilnika uvesti u ustavni poredak, jer je neprikosnoveni međunarodni standard da pitanja sudijskog statusa moraju biti uređena primarnim zakonodavstvom.
“Sud BiH poziva Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu, kao i sve dobronamjerne međunarodne partnere da zahtijevaju od istih da se ovo pitanje što prije adekvatno zakonski uredi na jednak način, moguće i jednim zakonskim aktom, kako za političare – nosioce funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, tako i za sudije u sudskoj grani vlasti”, stoji u saopćenju.
U pismu se dodaje da je rješavanje ovog pitanja potrebno kako bi se pristupilo zakonitom i pravilnom tretiranju ovog pitanja u praksi, te na taj način i ispunile Peer review preporuke i preporuke iz svih ostalih relevantnih dokumenata, u prvom redu onih Evropske unije.
“Sud BiH, kao jedina redovna sudska instanca na državnom nivou, ostat će dosljedan u promicanju načela vladavine prava i zaštiti principa zakonitosti, na kojima počivaju ustavni poreci svih demokratskih država, a koji nemaju alternativu i mogućnost izbjegavanja radi bilo kakvih ciljeva”, navode iz Suda.
