Iznoseći žalbe na prvostepenu presudu Ratku Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora, Tužilaštvo je zatražilo da ga Žalbeno vijeće osudi i za genocid u pet opština - Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Nekadašnji ministar odbrane takozvane Herceg-Bosne Bruno Stojić, osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, zatražio je od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.
Tužilaštvo je u svom odgovoru na žalbu Odbrane Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, zatražilo da se žalbe Odbrane odbiju i da se potvrdi prvostepena kazna zatvora.
Nastavak iznošenja žalbi Odbrane na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću protekao je u znaku stalnih tehničkih smetnji i pauza te baziranju advokata na činjenične zaključke iz prvostepene presude kojom je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
U utorak i srijedu 25. i 26. augusta pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) Tužilaštvo i Odbrana iznijet će žalbe na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću. Prvostepenom presudom Haškog tribunala Mladić je 2017. godine proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Pratite tok iznošenja žalbi tokom oba dana na našem live blogu i društvenim mrežama.
Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.
Haške presude sadrže imena brojnih neprocesuiranih pripadnika srpske vojske i policije za koje se vezuju ubistva, napadi na sela, brutalna premlaćivanja i seksualna zlostavljanja zatočenika u logorima na području Prijedora 1992. godine. Protiv nekih od osumnjičenih za zločine u logorima je u Haagu pripremljena i optužnica. Od optužbi su tužioci odustali s namjerom da se predmeti procesuiraju u BiH, ali ove optužnice nikada nisu podignute pred domaćim pravosuđem, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Iznošenje žalbi na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, koje je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) zakazao 25. i 26. augusta ove godine, bit će održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19, saopćeno je, dok je Odbrana tražila da se ponovno odgodi ročište.
Trenutna epidemiološka situacija izazvana koronavirusom dodatno onemogućava pristup Dragoljuba Kunarca Sudu BiH, kako bi se izjasnio o optužbama za zločine počinjene u Foči, te je u toku procedura upućivanja zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć nadležnom organu u Njemačkoj, u svrhu potencijalnog organiziranja ročišta, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Pola godine nakon potvrđivanja optužnice protiv Milana Lukića za ratni zločin počinjen u Štrpcima, on je iz zatvora u Estoniji odbio prihvatiti dokumente Državnog suda, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).