Film o ratnim zločinima u Vlasenici

Groblje “Rakita” u Vlasenici, BiH. Foto: Mirko Pincelli.

“Slučajevi zla: Vlasenica”, 25-minutni dokumentarni film o zločinima počinjenim tokom rata 1992–1995. u Vlasenici, dostupan je online.

Film su producirali Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) i PINCH Media za video-arhiv Memorijalnog centra Srebrenica, uz finansijsku podršku BIRN-a.

Dokumentarac govori o slučaju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) protiv Dragana Nikolića, upravnika logora “Sušica”, osuđenog za učestvovanje u ubistvima, silovanjima i mučenjima zatvorenika Bošnjaka.

Cilj ovog dokumentarnog filma je da se kroz priče žrtava, među kojima su i one koje su preživjele seksualno nasilje, sačuva sjećanje na zločine i naglasi borba preživjelih i onih koji su se nakon rata vratili u Vlasenicu.

“Slučajevi zla: Vlasenica” CPI-a na Vimeo

“Važnost ovog dokumentarnog filma je u njegovoj inovativnoj upotrebi kako video i arhivskih snimaka iz MKSJ-a, tako i životnih priča žrtava i preživjelih. U dokumentarcu su prikazani ekskluzivni dokumenti iz arhive MKSJ-a koji se odnose na uspostavljanje koncentracionog logora ‘Sušica’ u koji su bili zatočeni muslimani, muškarci, žene i djeca već od osam godina”, kaže Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.

“‘Slučajevi zla: Vlasenica’ imaju za cilj da doprinesu širenju sjećanja i očuvanju narativa preživjelih i njihovoj herojskoj borbi protiv nekažnjavanja počinilaca. Ovaj dokumentarac je ujedno i prvi projekat video-arhiva Memorijalnog centra Srebrenica”, dodaje ona.

Dokumentarni film je produciran u okviru granta BIRN-ovog programa Balkanska tranziciona pravda. Naime, BIRN je pomogao 18 malih projekata koji se tiču ratnih zločina, baziranih na arhivama međunarodnih i domaćih sudova. Grantove su dobili novinari, historičari, umjetnici i aktivisti civilnog društva.

“BIRN je razvio ovaj jedinstveni grant program kako bi okupio profesionalce iz različitih područja koji žele da doprinesu dokumentovanju zločina iz ratova 1990-ih”, istakla je Jovana Prusina, koordinatorka Balkanske tranzicione pravde.

“Do sada smo objavili nekoliko istraživačkih radova, jedan edukativan set za časove istorije, novinarska istraživanja i održana je jedna izložba. Verujemo da samo takav holistički pristup tranzicionoj pravdi može doprineti promociji narativa zasnovanih na činjenicama i borbi protiv poricanja i nekažnjivosti”, dodala je Prusina.