Rade Macura negirao krivicu za zločin u Gradišci
Rade Macura se pred Sudom Bosne i Hercegovine izjasnio da nije kriv po optužnici koja ga tereti za zločin nad civilnim stanovništvom počinjen na području Gradiške u ljeto 1992. godine.
Rade Macura se pred Sudom Bosne i Hercegovine izjasnio da nije kriv po optužnici koja ga tereti za zločin nad civilnim stanovništvom počinjen na području Gradiške u ljeto 1992. godine.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pročitalo iskaz preminulog svjedoka koji je govorio o grupi zarobljenika koje je vidio prilikom akcije u decembru 1993. godine, kao i vojnicima koji su tu bili.
Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine započet je proces po naredbi Općinskog suda u Sarajevu za rješavanje radnopravnog pitanja za osobe koje su zbog promjene nadležnosti državnih institucija poslije rata ostale bez posla, a nakon izrečene novčane kazne Zoranu Tegeltiji zbog ranijeg nepostupanja po sudskoj odluci.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Grad Istočno Sarajevo objavio je tender za nabavku putničkog motornog vozila putem finansijskog lizinga, u vrijednosti od 73.000 konvertibilnih maraka (KM) bez PDV-a. Gradonačelnik Ljubiša Ćosić navodi da je postojeće vozilo koje ima na raspolaganju staro šest godina i da je u jako lošem stanju, a da im je potrebno vozilo koje odgovara vrstama puteva u gradu Istočno Sarajevo i samoj Bosni i Hercegovini.
Robert McNeil iz Škotske jedan je od prvih forenzičara koji su u ljeto 1996. godine došli u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili na skupljanju dokaza o srebreničkim muškarcima i dječacima ubijenim u genocidu. Danas nosi breme viđenog i pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a svoje emocije prenosi na platno na kojem stvara slike iz rata i donira ih obrazovnim institucijama kako bi, objašnjava on u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), podstakao ljude da postavljaju važna pitanja.
Čitanjem optužnice te uvodnim izlaganjima Državnog tužilaštva i Odbrane, počelo je suđenje Edinu Mehmediki, Harisu Špagi, Rifetu Berkoviću i Asmiru Mezetoviću, optuženima za neovlašteni promet oružjem, vojnom opremom i proizvodima dvojne upotrebe iz Bosne i Hercegovine za Njemačku.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je kaznu Radomiru Kezunoviću, te ga je za ratni zločin počinjen 1992. na području Teslića u konačnici osudio na pet godina zatvora.
Mnoge su žene za BIRN ispričale o nasilju, verbalnom zlostavljanju i nemaru tokom porođaja u Srednjoj i Istočnoj Evropi, ali vrlo malo njih se osjećalo sposobnim da traži pravdu.
Hrvatska policija uhapsila je bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) protiv kojeg je podnijela krivičnu prijavu za ratne zločine počinjene nad civilima u Orašju, a iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine je saopćeno da je riječ o Peri Vincetiću.