Državno tužilaštvo nije preuzelo istragu o kupovini pokretne bolnice u Republici Srpskoj od Republičkog javnog tužilaštva, dok je predmet o nabavi respiratora u Federaciji ranije preuzelo od Tužilaštva Kantona Sarajevo, iako ove nabavke imaju nekoliko zajedničkih karakteristika – firme kojima su povjerene nabavke ne bave se prvenstveno medicinskom opremom, oprema je uvezena iz inostranstva i plaćena unaprijed te nije primjenjivan državni Zakon o javnim nabavkama. Stručnjaci sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatraju takav odnos dvostrukim kriterijima, a odluku političkom.

Tužilac Behaija Krnjić iznoseći završne riječi zatražio je od Suda Bosne i Hercegovine da osudi Radovana Papricu i Slavka Ognjenovića za silovanje svjedokinje A-1 u mjestu Miljevina kod Foče.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je rekao da je 15. maja 1992. godine došao u Doboj na poziciju komandanta Operativne grupe Doboj i da je nakon par dana prisustvovao sastanku u Opštini, gdje je informisan da je formiran Krizni štab, kao i o granatiranju sela Grapska Gornja i da je civilno stanovništvo pobjeglo.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u školi u selu Grabovica (opština Kotor-Varoš) bili zatočeno bošnjačko stanovništvo, te kako je jedan od muškaraca ubijen.

Na suđenju Emiru Ališiću zbog ratovanja u Siriji, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je uložilo materijalnu dokumentaciju o službenim radnjama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i ekspertske nalaze.

Grupa aktivista uz podršku Centra za nenasilnu akciju (CNA) ovog mjeseca je obilježila još pet mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini – Brčansku Maltu u Tuzli, Omladinski dom i prostorije Fudbalskog kluba u Rapatnici kod Srebrenika, domove kulture u Drinjači i Čelopeku te lokaciju “Rašidov han” u Snagovu kod Zvornika.

Republika Srbija isplatila je 145.000 eura kao naknadu za boravak u beogradskom pritvoru i troškove vođenja postupka protiv Ilije Jurišića, bivšeg pripadnika policije iz Tuzle pravosnažno oslobođenog optužbi da je naredio napad na kolonu vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Na Kosovu ne postoji zakonska prepreka da se ratni zločinci nakon izdržavanja kazne nađu na javnoj funkciji, te su im visoki zvaničnici u više navrata davali poslove, prisustvovali svečanostima organizovanim u njihovu čast i doživljavali ih kao uzore.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu preuzelo je krivično gonjenje Zlatana Mije Jelića, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) optuženog za zločine počinjene nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993. i 1994. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog suda.

Predstavnici novinarskih udruženja na saslušanju pred Privremenom istražnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kazali su da se medijski djelatnici u državi osjećaju nesigurno i nezaštićeno, da je sve više nekažnjenih napada na novinare, kao i da je stanje u pravosuđu vrlo loše.