Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovanu apelaciju Radomira Šušnjara, pravosnažno osuđenog na 20 godina zatvora za učešće u zločinima počinjenim u višegradskoj Pionirskoj ulici, zaključivši da nije prekršeno njegovo pravo na pravično suđenje, kao niti da mu je prekršeno pravo na zabranu diskriminacije.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu Državnog tužilaštva koja Neđeljka Popovića tereti za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti 1992. godine u Mrkonjić-Gradu.

Ovaj uvod u novu knjigu BIRN-a „Last Despatches“, objavljena u znak sjećanja na novinare i medijske radnike koji su poginuli tokom i neposredno nakon balkanskih ratova, osvrće se na pitanje zašto su sukobi 1990-ih bili tako smrtonosni za reportere.

Zbog proteka roka od održavanja posljednjeg ročišta i zbog promjene člana Sudskog vijeća, suđenje za zločine počinjene u Orašju krenut će iznova od februara 2022. godine jer je novom članu Vijeća ostavljena mogućnost da se upozna s predmetom, zaključeno je na statusnoj konferenciji.

Odbrana Malka Koromana, optuženog za zločine počinjene na Palama, u završnoj riječi zatražila je od Suda Bosne i Hercegovine da ga oslobodi krivnje, te izjavila kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije dokazalo počinjenje djela koja mu se stavljaju na teret.

Bivši komandant jedinice “Kažnjenička bojna” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Mladen Naletilić, ranije osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilima s područja Mostara, preminuo je u 75. godini.

Državni sud odredio je kućni pritvor osmorici osumnjičenih za zločin protiv čovječnosti na području Nevesinja počinjen 1992. godine, kao i mjere zabrane putovanja, međusobnog te sastajanja sa svjedocima.

Od 7.628 nestalih u ratu za kojima se još traga na području Bosne i Hercegovine, njih oko 1.600 je s područja Gornjodrinske regije, kažu iz Terenskog ureda Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) u Goraždu, kao i da je za pronalazak žrtava neophodno da živi svjedoci progovore o lokacijama grobnica.

Film donosi priče bosanskohercegovačkih novinara, koji su doživljavali fizičke i verbalne napade, kao i napade na internetu. Film se bavi i pitanjima zašto se napadi na novinare i medijske radnike ne procesuiraju, zbog čega su sve češće odluke o obustavi istrage i kako na najbolji način zaštititi ovu profesiju. A kada se procesuiraju, kazne su jako niske i često završavaju nepreventivnim disciplinskim mjerama.

Udruženja žrtava obeshrabrena su prvostupanjskom presudom kojom su pripadnici Ravnogorskog pokreta oslobođeni optužbe za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti te se pribojavaju ohrabrenja porukama mržnje.