Prvi svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine na suđenju sedmorici optuženih za zločine na području Donjeg Vakufa 1992. godine izjavio je da nakon premlaćivanja koje je pretrpio tokom zatočenja više ne može ni raditi ni spavati.

Odbrana Sabahudina Kajdića zatražila je od Suda Bosne i Hercegovine da ga oslobodi optužbi za zločine u Prijedoru jer smatra da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije van svake razumne sumnje dokazalo da je počinio djela koja mu se stavljaju na teret, kao niti postojanje djela.

Suđenje bivšem glavnom tužiocu Tužilaštva Bosne i Hercegovine Goranu Salihoviću odgođeno je zbog kašnjenja jer je ročište u drugom predmetu u istoj sudnici trajalo duže nego što je bilo planirano, a ostale sudnice nemaju potrebne tehničke uslove.

Državno tužilaštvo je zatražilo određivanje mjera zabrane za Milomira Đuričića zvanog “Đure” i Vukadina Spasojevića zvanog “Mićo” i “Era”, optužene za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Višegrada.

Na lokaciji u centru Prijedora ponovo su oslikani grafiti uvredljivog sadržaja, koje je, za razliku od prethodnih slučajeva, prijedorsko Okružno javno tužilaštvo (OJT) kvalifikovalo kao krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje”.

Svjedok Davor Iveljić kazao je na disciplinskom postupku protiv tužioca Državnog tužilaštva Vladimira Simovića, koji se tužbom tereti za iznošenje neprimjerenih komentara, da su on, tužilac i istražilac u augustu 2019. godine pisali žalbu na prvostepenu presudu kojom je Ahmet Sejdić oslobođen optužbi za zločine počinjene na području Goražda i Rudog.

Javno preduzeće (JP) “Autoceste Federacije BiH” je objavilo tender za nabavku dva nova vozila za potrebe Uprave, limuzine i terenskog automobila, u ukupnoj vrijednosti od 230.000 konvertibilnih maraka bez PDV-a.

U nastavku suđenja za ratne zločine počinjene na području Zvornika, svjedok je ispričao da mu je poznanik u više navrata rekao kako je optuženi Vlado Tošanov, prilikom napada na selo Jusiće, ubio Ibru Selimovića.

Usmjeravajući pažnju na prijetnju od vjerskog ekstremizma i islamske radikalizacije, Sjeverna Makedonija rizikuje da potcijeni opasnosti ekstremne desnice.

Na području Prijedora traga se za još oko 500 osoba nestalih u proteklom ratu. Dok udruženja žrtava pretpostavljaju da negdje postoji najmanje još jedna masovna grobnica sa većim brojem žrtava, iz Instituta za nestale osobe (INO BiH) kažu da je sve teže doći do tačnih informacija o lokacijama.