Čitanjem optužnice i uvodnim riječima počelo je suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i civila 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Na suđenju Milanu Trišiću, koji se tereti za zločine počinjene na području Bratunca u maju 1992. godine, svjedok S-21 je kazao da je vidio optuženog kako odvodi trojicu zarobljenika, od kojih je jednog naknadno vidio mrtvog ispred njega.

U nastavku suđenja Ranku Draškiću i Savi Manojloviću za ratne zločine počinjene na području Ilijaša, zaštićeni svjedok A-1 opisao je pred Sudom Bosne i Hercegovine strijeljanje muslimana u selu Lješevo, te način na koji je preživio i došao do susjednog sela.

Pred sudom u Beogradu, svjedokinja je izjavila da je u februaru 1993. godine – odnosno onog dana kada je 20 ljudi oteto iz putničkog voza u Štrpcima u Bosni i Hercegovini – a potom i ubijeno, navodna paramilitarka Dragana Đekić bila s njom.

Predmeti ratnih zločina veliki su izazov za brojne institucije pravosuđa, ali i za same sudske vještake, sve je manje materijalnih dokaza i postoji bojazan da pravda zbog toga nikada neće biti zadovoljena, rečeno je u Tuzli na predstavljanju stručnih časopisa i knjiga o vještačenju.

Na pripremnom ročištu koje je održano nakon što Sud Bosne i Hercegovine nije spojio disciplinske tužbe Emira Mešića protiv Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), proširen je tužbeni zahtjev, te predloženi svjedoci i dokazi.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je da je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Miodragom Mitrašinovićem, koji je prije pet dana nepravosnažno, zajedno s još šest bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen na 13 godina, odnosno ukupno 91 godinu zatvora za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima, koji su ubijeni na području Višegrada.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je, u nastavku suđenja za zločine počinjene u Donjem Vakufu, ispričao detalje zatočeništva, te da je vidio muškarce, koji su bili pretučeni, sa križevima urezanim na čelu.

Žrtve ratne torture u Republici Srpskoj traže produženje zakonski propisanog roka za ostvarenje svojih prava, a koji je određen do 2023., kao i unapređenje nekih odredbi Zakona o zaštiti žrtava ratne torture, rečeno je na panelu u organizaciji fondacije “Udružene žene“ iz Banjaluke.

U drugom dijelu trodijelnog serijala, preživjeli masakara u Uborku i Sutini počinjenih 1992. godine govore o svojoj dugoj kampanji za pravdu, a otvara se i pitanje o potencijalnoj ulozi arhiva Haškog tribunala u identifikaciji osumnjičenih.