Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na Trgu ZAVNOBiH-a, obilježena je 31. godišnjica stradanja šest građana Sarajeva, od kojih je troje djece.

Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine je, na suđenju za zločine u Vlasenici, govorila o odvođenju svog supruga na ispitivanje u policijsku stanicu, koji je potom zadržan u zgradi iza suda.

Na suđenju za zločine na području Orašja, svjedok Odbrane izjavio je da je u Bukovoj Gredi srpsko stanovništvo bilo dobro naoružano, a nakon predaje oružja zatvoreno u školu, dok su neki ubijeni.

U sarajevskom Općinskom sudu je za 26. septembar zakazano ročište na kojem će se bivši gradonačelnik Sarajeva Abudulah Skaka i još četiri osobe, optužene za zbog više krivičnih djela, izjasniti o krivnji, saznaje Detektor.

Banjalučki advokati Jovana Kisin Zagajac i Aleksandar Jokić predali su Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim su kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika definisani kao krivično djelo.

U nastavku suđenja za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako se prilikom napada na Jusiće sakrio u štalu, te iz nje vidio Vladu Ristanovića, dok je Peru Radića vidio tokom predaje naoružanja u selu.

Izricanje presude Milanu Trišiću, koji se tereti za zločine počinjene u Bratuncu, zakazano je za 20. novembar, nakon što je Odbrana zatražila oslobađajuću presudu, uz obrazloženje da nema dokaza da je optuženi počinio djela koja mu se stavljaju na teret.

Sud Bosne i Hercegovine je izrekao presudu kojom je Almir Sarajlić osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv ratnih zarobljenika na području Viteza, dok su sedmorica bivših pripadnika Armije BiH oslobođena optužbe.

Neđeljko Popović, koji se tereti za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti 1992. godine u Mrkonjić-Gradu, nije se pojavio na ročištu za izjašnjenje o krivnji.

U nastavku suđenja za zločine na području Doboja i Teslića, Odbrana Borislava Paravca ispitivala je vještaka o iskustvu na osnovu koga je zaključio da je Krizni štab imao ingerencije nad policijom, kao i izmjenama zakona o organizaciji unutrašnjih poslova.