Prihvaćen sporazum o priznanju krivice
Vijeće Kantonalnog suda u Bihaću prihvatilo je sporazum o priznanju krivnje Dževada Mahmutovića za zločin počinjen 1995. godine na području Cazina i Bihaća.
Vijeće Kantonalnog suda u Bihaću prihvatilo je sporazum o priznanju krivnje Dževada Mahmutovića za zločin počinjen 1995. godine na području Cazina i Bihaća.
Tužilaštvo BiH je zatražilo od Sudskog vijeća da optuženu Indiru Kamerić proglasi krivom i osudi po zakonu za zločin počinjen tokom 1992. godine na području Bosanskog Broda.
Sud BiH nije mogao odlučiti o pritvaranju Pere Radovića, Saše Perkovića, Ilije i Miloša Vukašinovića, optuženih za zločin počinjen u Rogatici jer je Tužilaštvo BiH na konfuzan način iznijelo prijedlog.
Na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, svjedok Odbrane je kazao da je optuženi odmah po zauzimanju Srebrenice naredio snagama Vojske Republike Srpske (VRS) da krenu na obližnju enklavu Žepu.
Iako su preživjele seksualno zlostavljanje tokom ratnog perioda, često su, i više od deceniju kasnije, izložene i nasilju u porodici.
Tužilaštvo BiH je zatražilo od Sudskog vijeća da optuženu Indiru Kamerić proglasi krivom i osudi po zakonu za zločin počinjen tokom 1992. godine na području Bosanskog Broda.
U nastavku suđenja Milanu Lukiću za zločine počinjene u Ključu, svjedoci Kantonalnog tužilaštva u Bihaću su ispričali kako su jedne noći u ljeto 1992. godine čuli pucnje i jecaje, a narednog dana vidjeli tijela Ibrahima Kumalića i Ibrahima Draganovića.
Kantonalni sud u Mostaru odgodio je početak suđenja Ivanu Zeleniki za zločine počinjene u Mostaru, dok se ne utvrdi da li je optuženi u stanju pratiti suđenje.
Na suđenju za zločine počinjene 1992. godine na području Višegrada, svjedok Tužilaštva BiH je rekao da je optuženi Vitomir Racković vozio transporter, te da je u njegovoj kući bilo mitraljesko gnijezdo.
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva BiH počelo je suđenje Mati Čondriću, optuženom za zločine počinjene u Bosanskom Brodu u ljeto 1992. godine.