Državno tužilaštvo je u žalbi zatražilo od Apelacionog vijeća da Mehmedu Tutmiću izrekne strožiju kaznu zbog boravka u Siriji, gdje se borio u jedinicama Islamske države, dok je Odbrana zahtijevala da se prvostepena presuda preinači ili da se Tutmiću izrekne najblaža moguća kazna.

Kolektivna prosječna norma Suda BiH za 2016. godinu iznosila više od 141 posto i povećana je u odnosu na prethodnu, rekao je predsjednik Državnog suda Ranko Debevec prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za ratni zločin počinjen u Vozući (općina Zavidovići) je kazao da je preuzet dio dokumentacije i zarobljenika od pripadnika odreda “El-Mudžahidin” iako su prethodno imali dva bezuspješna pokušaja.

Iznoseći završnu riječi na suđenju za zločine počinjene 1993. godine na području Mostara, Odbrana optuženog Ibrahima Demirovića je zatražila donošenje oslobađajuće presude.

Sistem obrazovanja oslikava pravo stanje države u kojoj živimo, a gdje je gotovo nemoguće postići bilo kakav koncenzus.

Čitanjem optužnice i saslušanjem prvog svjedoka Tužilaštva BiH pred Sudom BiH počelo je suđenje Đorđi Simiću, za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Doboja u periodu 1992. i 1993.

U nastavku suđenja za zloupotrebu položaja pred Kantonalnim sudom u Tuzli, svjedok Mladen Ivanković-Lijanović kazao je da ne zna da mu je brat uzimao novac od poticaja.

Svjedočenjem posljednjeg svjedoka Odbrana i ulaganjem seta materijalnih dokaza na suđenju za izazivanje mržnje ili nacionalno-vjerske netrpeljivosti završen je dokazni postupak.

Državno tužilaštvo u završnoj riječi zatražilo je da Nikola Zovko, Petar Krndelj, Krešo Rajič i Ivica Čutura budu proglašeni krivim za ratne zločine na području Čapljine u julu 1993. godine.

Na suđenju za zločine počinjene 1992. godine u Rogatici, svjedokinja je izjavila da je optuženog Božidara Perišića prepoznala po glasu, dok je Vinka Zoranovića poznavala iz viđenja.