Sud Bosne i Hercegovine izreći će 27. decembra presudu Ibri Ćufuroviću nakon što je priznao krivicu za ratovanje u Siriji.

Na suđenju za zločine počinjene u Sanskom Mostu, svjedok Odbrane Mirka Vrućinića izjavio je da je bošnjačko stanovništvo u nekim naseljima dobrovoljno predavalo oružje, a u nekim pružalo otpor.

Državni sud je, u odvojenim predmetima, odredio pritvor Armenu Dželki i Muharemu Duniću, osumnjičenima za organizovanje terorističke grupe, odnosno za boravak i učešće na sirijskom ratištu.

Državno tužilaštvo je na suđenju tužiocu Boži Mihajloviću, koji se tereti za nesavjestan rad u službi, među materijalnim dokazima uložilo dokumentaciju iz koje je vidljivo da u nekim predmetima novac nije trajno oduzet.

Na suđenju za genocid u Srebrenici, vještak Odbrane je kazao da je sloboda kretanja civila u ratu relativna prema međunarodnom humanitarnom pravu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od Državnog suda zatražilo da se Armenu Dželki i Muharemu Duniću, osumnjičenima za boravak i učešće na sirijskom ratištu, odredi jednomjesečni pritvor, dok je Odbrana predložila da im se odredi mjera kućnog pritvora.

Drugostepena (konačna) presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, koji je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995.

Na suđenju bivšem komandantu Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Atifu Dudakoviću i ostalima, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je da su pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci njenog oca i brata, koji su, kako je navela, ostali u selu Oraško Brdo (općina Bosanski Petrovac) 1995. godine.

Na suđenju za zločine počinjene na području Mostara, dvije zaštićene svjedokinje Tužilaštva Bosne i Hercegovine saslušane su bez prisustva javnosti.

Suđenje Radovanu Paprici i Slavku Ognjenoviću za silovanje počinjeno na području Foče počelo je čitanjem optužnice i uvodnom riječju Tužilaštva.