Utorak, 10 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Foto: BIRN BiH

On je naveo da se Tužilaštvo BiH bori s nekoliko ključnih problema i da od parlamentarne komisije pred kojom je saslušan očekuje neku vrstu pomoći ili podrške.

Kajganić je kao jedan od problema naveo nedostatak saradnje sa Europolom, na način da nemaju svoju osobu unutar ove policijske agencije kao što to imaju zemlje regije i EU, zbog čega Tužilaštvo BiH nema protok i razmjenu informacija potrebnih u radu. Također, kako je dodao, zemlje regije imaju predstavnike i u Eurojust agenciji.

“Mi nemamo predstavnika u Eurojustu jer nismo uspjeli potpisati sporazum do kraja 2020. godine, jer Parlamentarna skupština nije usvojila izmjene Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer taj zakon nije usklađen sa evropskom direktivom o zaštiti ličnih podataka”, rekao je on, dodavši da sada o tome moraju pregovarati sa Evropskom komisijom.

Institut svjedoka pokajnika neophodan je bosanskohercegovačkom pravosuđu, kazao je Kajganić tokom saslušanja, objašnjavajući da bi uz pomoć tog instituta efikasnije i brže rješavali koruptivne predmete.

“Nema nijedne zemlje u svijetu koja se bori protiv kriminala i da ima značajne rezultate a da nema ovakav institut”, rekao je Kajganić.

Prema trenutnom zakonodavstvu, BiH nema regulisan segment kažnjavanja korištenja digitalnih valuta, zbog čega je, smatra Kajganić, potrebna podrška u unapređenju tog dijela zakonodavstva.

“Svjedoci smo da se danas dosta kriminala, naročito organizovanog, veže sa kriptovalutama i da se imovinska korist transferiše u kriptovalute i mi nemamo nikakvo zakonsko uporište da to regulišemo i oduzmemo to”, pojasnio je on.

Tužilaštvo BiH je od početka 2022. godine na svojoj internet stranici počelo s objavljivanjem optužnica, što je jedan od pozitivnih iskoraka, kazao je Kajganić. U tom pravcu, dodao je, i ova je institucija, u cilju veće transparentnosti i otvorenosti prema javnosti, preuzela ulogu dostavljanja odgovora medijima koji šalju upite Tužilaštvu BiH na dnevnom nivou.

Nakon peticije Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za veću transparentnost pravosuđa, Državno tužilaštvo započelo je sa objavom redigovanih činjeničnih opisa iz potvrđenih optužnica na zvaničnoj web stranici ove institucije.

Kajganić je rekao da su do sada objavili oko 30 optužnica, a da će taj broj biti redovno ažuriran.

Na pitanja da li je do sada bio izložen političkim pritiscima i da li bi im podlegao, Kajganić je kazao kako ga do sada nikada niko nije nazvao niti bi sebi dozvolio da snosi posljedice zbog nečijih političkih interesa, objasnivši da mu je integritet pravosuđa imperativ.

Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sabina Sarajlija je rekla kako ovo tužilaštvo trenutno radi s nedovoljnim brojem tužilaca u odnosu na broj predmeta.

Dodala je da su neki tužioci otišli na više sudove i da im “mahom” dolaze mladi tužioci koji pokazuju želju i ambiciju da rade, ali da promjene tužilaca na predmetima oduzimaju dodatno vrijeme.

Sarajlija je kazala da jedna od poteškoća pred koju su stavljeni tužioci ovog tužilaštva jeste preuzimanje predmeta u kojima su optužnice podignute pred Državnim tužilaštvom, kao i da predmete koje su očekivali, nisu preuzeli.

“Tužilaštvo Kantona Sarajevo u tolikom broju predmeta ne može biti efikasno, u hiljadu predmeta istovremeno ne može”, rekla je ona, poručujući da im treba pružiti podršku i objašnjavajući da ih ne treba porediti s manjim tužilaštvima koja imaju daleko manji broj predmeta i ažurnije ih rješavaju.

Na pitanje Damira Arnauta, člana Komisije, o mogućnostima snimanja i korištenja snimaka u postupcima, ona je kazala da u slučajevima gdje postoji javni interes, Tužilaštvo “provocira pravosuđe” i da imaju već jedan takav predmet gdje su nakon snimanja podigli optužnicu.

“Mi smo tužilaštvo koje je izuzetno senzibilizirano po ovom pitanju i ne bi se smjelo desiti da se olako donose takve odluke gdje će se lice koje je dokumentovalo takvo djelo procesuirati”, rekla je ona, dodavši da bilo koje nezakonito djelo snimljeno na javnom mjestu od strane građana ne bi trebalo biti problematično.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2020. godine s ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

BIRN BiH je ranije pisao da je na čekanju izvještaj ove komisije zbog blokade rada Parlamenta. Do danas izvještaj nije objavljen.

Najčitanije
Saznajte više
Simbad Bajrektarević (desno) s braniocem Huseinom Mušićem (lijevo) ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Simbad Bajrektarević: Naredne sedmice presuda zbog prijetnji terorizmom
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi zatražilo od Sudskog vijeća da adekvatno kazni i uputi na psihijatrijsko liječenje Simbada Bajrektarevića, optuženog za terorizam, dok je Odbrana predložila oslobađajuću presudu jer nije nastupila nikakva posljedica, nakon čega je izricanje prvostepene presude zakazano za narednu sedmicu.
Nekadašnji pripadnici odreda “Zulfikar“ tvrde da Nada Radovan Tomanić nije bila u ovoj jedinici
Članovi Udruženja jedinice Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande (SOPN ŠVK) “Zulfikar“ Armije BiH negiraju navode da je Nada Radoman Tomanić, protiv koje se u Sjedinjenim Američkim Državama vodi postupak zbog prikrivanja ratne prošlosti kako bi dobila američko državljanstvo, bila pripadnica ove jedinice.