Hrvatska još uvijek vodi istragu protiv Zlatana Mije Jelića zbog zločina u Mostaru

Zlatan Mijo Jelić. Foto: BIRN BiH

Iz Ureda Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da je u ovom predmetu protiv hrvatskog državljanina preuzet krivični progon od BiH, nakon čega je 12. oktobra 2020. doneseno rješenje o provođenju istrage protiv Zlatana Mije Jelića zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, a prema zakonu susjedne države.

“Tijekom istrage je do sada od strane ovog državnog odvjetništva provedeno prvo ispitivanje okrivljenika i ispitani su svjedoci koji žive na području Republike Hrvatske, te nekoliko svjedoka iz Bosne i Hercegovine”, kazali su iz zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva.

Naveli su također da je 23. marta 2021. upućena zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći nadležnom pravosudnom tijelu BiH za “ispitivanje 215 svjedoka oštećenika, te još devet svjedoka, kao i 19 zaštićenih svjedoka”, koji žive na području BiH.

“Navedenoj zamolnici u potpunosti još nije udovoljeno, te je istraga u tijeku”, dodali su iz Županijskog državnog odvjetništva.

Iz Ministarstva pravde BiH kažu da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, nakon što je preuzelo kazneni progon, putem ovog ministarstva u više navrata dostavljalo zamolnice kojim je traženo provođenje radnji međunarodne pravne pomoći od strane Tužiteljstva BiH, po čemu je i postupljeno.

“Tužiteljstvo BiH uz akt od 10. decembra 2021. godine dostavilo je dokumentaciju traženu od strane Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, te je istu ovo ministarstvo odmah proslijedilo Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske”, navode u Ministarstvu pravde.

Tužilaštvo BiH je u decembru 2015. podiglo optužnicu protiv Jelića koja ga tereti da je zločin protiv čovječnosti počinio kao zapovjednik bojne Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i zapovjednik koji je “pod kontrolom imao sve postrojbe na području Mostara”, prisilnim etničkim čišćenjem, nezakonitim zatočenjem u više logora, mučenjem i zlostavljanjem žrtava te njihovim odvođenjem u živi štit ili na prinudne radove na prvoj liniji, prilikom čega su bile izložene vatrenim dejstvima i dovođene u životnu opasnost.

U optužnici koju je Sud BiH potvrdio u januaru 2016., između ostalog, navodi se da su izvođenja na prinudne radove obavljana uz odobrenje Jelića, te da je, usljed prisiljavanja na rad na prvoj liniji, smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok su oko 40 žrtava mučili i fizički zlostavljali pripadnici HVO-a.

S obzirom da Jelić ima državljanstvo Hrvatske i da je nedostupan pravosuđu u BiH, Državno tužilaštvo je kasnije dostavilo prijedlog Sudu BiH da se predmet ustupi susjednoj državi, nakon što su po nalogu Suda od oštećenih uzete izjave u povodu prijedloga za ustupanje krivičnog gonjenja.

Državni sud je, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i Evropskom konvencijom o prenosu postupka u krivičnim stvarima, uputio 21. januara 2020. godine zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja nadležnom organu Republike Hrvatske, nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo obavijestilo Sud BiH da je preuzelo krivično gonjenje Jelića.

Pored toga, iz Suda BiH je ranije saopćeno da Republika Hrvatska u svom zakonu nema krivično djelo “zločini protiv čovječnosti”, tako da optužnice vraća u fazu istrage.

Iz Tužilaštva i Suda BiH su naveli da nemaju informaciju da je u Hrvatskoj podignuta optužnica protiv Jelića.

“Ne postoji ni obaveza Županijskog državnog odvjetništva da obavijesti Sud BiH o podizanju optužnice. Jedina obaveza navedenog državnog odvjetništva jeste da Sud obavijesti o preuzimanju krivičnog gonjenja, što je navedeni organ i učinio”, stoji u odgovoru Suda BiH.

Jelić je bio general i u Hrvatskoj vojsci (HV). Nakon rata, postao je komandant Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH, ali ga je komandant Stabilizacijskih snaga NATO-a (SFOR) suspendovao zbog kršenja etike.

Potom postaje prvi čovek Nogometnog kluba “Široki Brijeg” i član Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH, a zemlju napušta 2012. godine i seli se u Hrvatsku, čije državljanstvo posjeduje.