U prvih pet mjeseci ove godine četiri optužnice za ratne zločine

Tužilaštvo BiH je od januara do maja ove godine podiglo četiri optužnice za ratne zločine, dok je u istom periodu prošle godine bilo šest podignutih optužnica.

Iz Državnog tužilaštva za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) nisu željeli odgovoriti na pitanje zbog čega je tako mali broj podignutih optužnica.

“Tužiteljstvo BiH u svojim godišnjim Informacijama o radu iznosi cjelokupan pregled rada na predmetima i sveobuhvatne informacije o radu pojedinih tužiteljskih odjela”, rekao je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Ružica Jukić također je kazala da ne želi davati komentar na broj podignutih optužnica.

“Neću da se izjašnjavam. Tužioci su odgovorni za sva tužiteljstva i rad u vijećima. Oni ne vide nikakve probleme. Prema tome, ja ne želim uopće da komentiram, jer nisam stvarno ni toliko pratila”, rekla je Jukić.

U januaru ove godine Tužilaštvo BiH optužilo je Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahiju, Nijaza Sivru, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Sadika i Šaćira Omanovića te Kasima Kavazovića za ubistva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i dvije žene hrvatske nacionalnosti u Križančevom Selu kod Viteza.

U drugom mjesecu ove godine optužen je Milojko Kovačević, pripadnik rezervnog sastava policije u Višegradu, zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti s područja Višegrada. On je, prema podacima Tužilaštva, nastanjen u Srbiji.

Tokom marta, Državno tužilaštvo je optužilo bivšeg pripadnika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenka Gojgolovića zbog silovanja u Vlasenici, a Lazara Mutlaka, pripadnika Štaba Teritorijalne odbrane (TO) Srpsko Goražde, za silovanje ženske osobe bošnjačke nacionalnosti.

Vlado Adamović, bivši sudija a trenutno advokat, kazao je da ako je u istom periodu prošle godine bilo više optužnica, onda je logično postaviti pitanje zašto je sada sporiji rad.

“To je kao da ste vi napisali kao novinar, recimo, od prvog do šestog mjeseca prošle godine deset članaka i svi ti članci su imali, recimo, po deset strana, a ove godine napišete samo dva ali su oba imala po 150 strana. Ako gledate broj strana, vi ste dobri, a ako gledate broj članaka, vi ste loši. A zapravo i jedno i drugo je dobro, samo zavisi kako gledate”, tvrdi Adamović.

Kako je rekao, da bi se moglo govoriti o broju podignutih optužnica, moramo znati sadržinu predmeta, ozbiljnost, koji je broj učesnika i koliko je vremena potrošeno.

Sarajevska advokatica Vasvija Vidović je kazala da je složene optužnice – sa velikim brojem radnji i učesnika – teško podići, jer treba mnogo više kapaciteta, vremena i tužilaca.

“Zavisi od toga koliki je broj radnji izvršenja. Neke optužnice imaju puno izvršilaca a jedan događaj. Ali ako tretiraju duži vremenski period, više događaja, onda su to složene optužnice, kojima treba puno više vremena, da radi grupa tužilaca. Vjerujte, to nije jednostavno. Treba cijeniti od slučaja do slučaja”, navela je Vidović.

Vidović je dodala da, imajući u vidu Strategiju za ratne zločine, Tužilaštvo BiH treba da uloži napor da se što više optužnica za najsloženije predmete završi što prije.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina.

S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, te da svi slučajevi budu završeni do 2023. godine.

U februaru prošle godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće dalo je saglasnost na Revidiranu strategiju, ali se ona nikada nije našla na dnevnom redu Vijeća ministara.