Rizvanović i ostali: Propusti pri preuzimanju linije
Admir Rizvanović i ostali. Foto: Sud BiH
Svjedok Dragomir Keserović kazao je da je bio komandant Trećeg bataljona Vojne policije u Istočnobosanskom korpusu i da je u martu 1993. godine učestvovao u akciji na Boderište.
On je ispričao da je cilj akcije bilo popravljanje taktičkih položaja i da je Izviđačko-diverzantski vod korpusa zauzeo nekoliko tačaka kod sela i da im se tu pridružio dio pripadnika njegove jedinice, te su zajedno produžili do prvih kuća u selu.
Keserović je objasnio da je, prema pravilima, Druga semberska brigada, kroz čije položaje su prošli, trebalo da preuzme nove položaje koje su dostigli i da ih utvrdi, ali da oni to nisu učinili iz nekog razloga.
On je rekao da se akcija odvijala u jutarnjim satima, a da se, nakon četiri do pet sati, pojavljuje 50-ak boraca Prve posavske brigade, koje je predvodio komandant bataljona major Nikolić, koji im govori da je on određen da preuzme položaje.
Prema riječima svjedoka, oni su otišli lijevom stranom i vidio ih je dok se nisu spustili u uvalu.
“U tom momentu dolazi do intenzivnijih borbenih dejstava… Uočavam da se izvlače borci koji su bili u selu, ne pokušavaju se suprotstaviti”, prisjetio se Keserović, preciziravši da je između odlaska vojnika i trenutka kada je primijetio povlačenje prošlo maksimalno pola sata.
Keserović je kazao da je u večernjim satima na komandnom mjestu saznao da je grupa vojnika Prve posavske, koji su otišli da preuzmu položaje, ušla u selo i da je zarobljeno njih 15-ak. Dodao je da su slijedili razgovori o razmjeni, a da su na kraju dopremljeni mrtvi.
Svjedok je rekao da su sve starješine koje su učestvovale u akciji morale napraviti izvještaje, koje je komandant korpusa dostavio vojnom sudu i tužilaštvu u Bijeljini. Naveo je da su svi ispitivani da li je preduzeto sve kako se ne bi dogodilo da vojnici prođu i upadnu u zasjedu.
On ne zna da li je iko odgovarao, ali smatra da je vjerovatno bilo propusta na uvođenju na maksimalno bezbjedan način.
Svjedok je rekao da je u akciji u Boderištu poginuo jedan pripadnik njegove jedinice, da je više vojnika ranjeno, a poginuo je i načelnik Štaba Druge semberske brigade. Kazao je da je akcija imala podršku dva tenka, kao i da je bilo oklopno vozilo koje im je služilo za prevoz vojnika. U to vrijeme, kako je naveo, znali su da Boderište brani neka jedinica Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Na pitanja Odbrana, svjedok je rekao da su diverzanti i njegovi vojnici ušli u selo, ali da ne zna dokle su bili došli. Govorio je i o značaju akcije.
Za ubistvo i mučenje 11 zarobljenih pripadnika VRS-a 8. marta 1993. u selu Boderište, sudi se Admiru Rizvanoviću, Smajilu Omeroviću, Jasminu Huskanoviću, Ramizu Pljakiću i Hazimu Fazloviću.
Rizvanović, Omerović i Huskanović optuženi su kao pripadnici Interventne jedinice Trećeg bataljona 108. brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Pljakiću, koji je, prema optužnici, bio komandant 108. brigade ABiH, i Fazloviću, komandantu Trećeg bataljona, na teret je stavljeno da su propustili kazniti podređene za počinjeni zločin.
Navodi se da su trojica pripadnika Interventne jedinice u akciji bili pretpočinjeni 108. brigadi Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a da su Pljakić i Fazlović bili na poprištu i da nisu preduzeli mjere.
Nastavak suđenja je 6. jula.
