Srijeda, 29 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Jerko Ivanković Lijanović. Foto: BIRN BiH, arhiv

Vještakinja medicinske struke Gordana Lastrić je rekla da je činjenica da su duševna patnja i strah bili najintenzivniji u periodu od 44 dana kada je Jerko Ivanković Lijanović bio u pritvoru, ali i da postoji još jedan događaj koji je izazvao jaku stresnu situaciju, a to je kada mu je izrečena prvostepena kazna zatvora.

“On je godinu dana živio u ubjeđenju da će ići na odsluženje kazne. Tako da sam strah, duševnu patnju jakog intenziteta, procijenila tokom pritvora i nakon njega kao izuzetno stresan događaj (…) Analizirala sam petogodišnji period jer smatram da, s obzirom na uzročno-posljedičnu povezanost, neizvjesnost za sudbinu porodice ne prestaje momentom puštanja na slobodu, već traje pet godina – sve dok nije donesena presuda u novembru 2019. godine”, navela je vještakinja u svom nalazu i mišljenju.

U oktobru 2018., Sud BiH je prvostepenom presudom osudio Ivankovića Lijanovića na 12 godina zatvora zbog organizovanog kriminala i pranja novca, te novčanu kaznu u iznosu 50.000 KM. Nakon žalbi na presudu, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je u novembru 2019. godine donio oslobađajuću presudu za Ivankovića Lijanovića.

Magdalena Papić iz Pravobranilaštva BiH je osporila nalaz, kazavši da osnov za naknadu štete može biti samo period trajanja pritvora, ali ne i vrijeme u kojem su trajale mjere zabrane, a posebno ne period nakon ukidanja tih mjera.

Esad Fejzagić, punomoćnik Ivankovića Lijanovića, rekao je da ostaje u cijelosti kod postavljenog tužbenog zahtjeva iz juna 2020. godine, u visini od 40.000 KM. Papić je osporila visinu tužbenog zahtjeva smatrajući da je naknada na ime nematerijalne štete previsoko postavljena.

Kako je napomenula, materijalna šteta nije ničim dokazana s obzirom da tužitelj nije predlagao vještačenje po vještaku ekonomske struke.

Fejzagić je odgovorio da vještačenje nije predlagao jer “smatra da bi bila uvreda za Sud da predloži vještaka finansijske struke koji bi trebao izračunati iznos od 2.000 KM, kolika je mjesečna naknada za predsjednika Nadzornog odbora za 15 mjeseci trajanja mjera zabrane”.

Iznoseći završnu riječ, Fejzagić je naveo da su u cijelosti dokazani svi navodi iz tužbe, kao i pravni osnov, te je predložio da Sud donese presudu kojom se u potpunosti usvaja tužbeni zahtjev.

Papić iz Pravobranilaštva u završnoj riječi je istakla da nije dokazano da je hapšenje dovelo do ozbiljnih duševnih patnji, kao niti da je to ostavilo dugotrajne ili trajne posljedice po zdravlje tužitelja.

Ona je predložila da Sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neutemeljen.

Sud BiH će presudu donijeti u zakonom propisanom roku, te će biti dostavljena strankama.

Najčitanije
Saznajte više
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju
Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom jula odobrilo finansijsku pomoć od šest miliona KM za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine (BHRT), državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto saopštio je da su sredstva uplaćena javnom servisu, a sagovornici Detektora upozoravaju da ova pomoć neće riješiti dugogodišnje probleme, te da i dalje ostaju otvorena pitanja stabilnog finansiranja, dugovanja i položaja zaposlenih.
Nije bilo uslova za raspisivanje potjernice za uhapšenim u SAD-u
Miran Koštić koji je uhapšen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog davanja lažnih izjava prilikom pokušaja sticanja američkog državljanstva optužen je za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, ali nije bilo uslova da se za njim raspiše potjernica, odgovorili su Detektoru iz Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Preporuka gradonačelniku Beograda nakon objave o Ratku Mladiću