“Officijelna Viber grupa” VSTV-a nije ni službena ni javna
Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH
Nakon objave snimka razgovora Tegeltije i bivše članice Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na poziciju u pravosuđu, detalji o sjednici na kojoj se trebalo raspravljati o ovome dogovarani su unutar Viber grupe čiji dio sadržaja je objavljen u javnosti.
Povodom objave, Tegeltija je na svom Twitter nalogu napisao kako je to “officijelna Viber grupa članova VSTV-a (…) koja nije otvorena za javnost”, kritikujući objavljivanje poruka iz ove grupe.
“Viber grupa članova VSTS za brzu komunikaciju članova i brzo donošenje odluka je otvorena iz pandemijskih razloga i regulisana pravilnikom”, naveo je u narednoj objavi Tegeltija.
Kako je BIRN BiH ranije pisao, komunikacija putem Vibera nije definirana niti jednim pravilnikom VSTV-a dostupnim na stranici Vijeća, uključujući i Pravilnik o održavanju elektronskih/online sjednica VSTV-a u vanrednoj situaciji, koji je donesen zbog pandemije koronavirusa.
Na upit o tome kako je moguće da je komunikacija službena a nedostupna javnosti, Tegeltija je odgovorio kako “ona služi za konsultacije članova Vijeća u uslovima koronavirusa”.
“Te konsultacije nisu javne te se zbog tog i sadržaj komunikacije ne može učiniti dostupnim javnosti. Isti je slučaj i sa telefonskim sjednicama, gdje se javnosti saopštavaju samo odluke Vijeća u tom slučaju”, kaže Tegeltija.
Da komunikacija putem Vibera ne spada u službeni i formalni način komuniciranja članova VSTV-a naveli su iz ove institucije u rješenju na zahtjev za slobodan pristup informacijama novinarima BIRN-a BiH, koji su tražili da im se dostavi “transkript službene komunikacije unutar Viber grupe članova VSTV-a osnovane tokom pandemije koronavirusa”.
“Vijeće, kao institucija, nema obavezu, ali ni pravo, da prikuplja i pohranjuje bilo koju vrstu podataka koja je proizašla iz ove vrste komunikacije, iz čega proizilazi zaključak da Vijeće nema pravo ni na obradu podataka iz Viber grupe, pa ni sačinjavanje traženog transkripta”, stoji u rješenju koje je potpisao Tegeltija.
Navedeno je i kako Vijeće nije kontrolor traženih podataka, niti je u ovom konkretnom slučaju nadležni javni organ, pri čemu je kreirana grupa formirana “isključivo radi lakše i brže komunikacije”.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala, rekla je kako je jako bitno šta je bio predmet komunikacije unutar ove grupe, te da od toga zavisi da li ta komunikacija treba biti javno dostupna.
“Ako je predmet zakazivanje sastanaka i dogovori između članova Vijeća vezano za to, to je onda uredu, ali ako je putem Viber grupe zvanična korespondencija vršena za zakazivanje sjednice i na taj način zakazana sjednica, onda bi informacije vezano za sadržaj trebale biti dostupne na zahtjev s obzirom da se radi o informacijama o radu samog Vijeća, što je informacija od javnog značaja”, kaže Korajlić.
#spin
1. Takva (ne)komunikacija jeste problem.
2. “Officijelna” grupa VSTV-a podložna je PRAVU JAVNOSTI DA ZNA.
❗️ 9 principa o pravu na informacije:7. Otvoreni sastanci
Svaka odluka o zatvaranju sastanka sama bi trebala biti otvorena za javnost.1. Maksimalno otkrivanje⤵️ https://t.co/k61JAqwPL3
— AIDA (@Aidazzles) November 30, 2020
Iz VSTV-a su u rješenju za BIRN BiH naveli kako su proveli test javnog interesa u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, te “uzimajući u obzir svaku štetu i korist koja može nastati dostavljanjem, odnosno nedostavljanjem ove vrste informacija, zaključeno je da bi i pokušaj sačinjavanja traženih podataka, budući da Vijeće nije kontrolor istih i ne raspolaže njima, odnosno sačinjavanje transkripta komunikacije članova Vijeća putem Viber grupe izuzimanjem njihovih privatnih telefona, odnosno računara s kojih je ova komunikacija vođena, povrijedio prava fizičkih lica na privatnost, zagarantovana aktima najviše pravne snage”.
Viber grupa kao argument o obavještajnim aktivnostima
Nakon što je poruka iz Viber grupe vezana za zakazivanje sjednice VSTV-a objavljena na portalu Istraga, bivši predsjednik Vijeća je napisao kako je “VSTV pod nezakonitim obavještajnim napadom”.
“Komunikacija članova VSTS koja nije na javnoj sjednici, nije dostupna javnosti i ne smije biti predmet nezakonitog opserviranja i prismotre. Kvalitet i sadržaj informacije nije bitan, bitna je činjenica da je VSTS pod nezakonitom obavještajno-paraobavještajnom prismotrom”, naveo je Tegeltija na svom Twitter nalogu, dodavši kako, bez obzira na to ko je proslijedio informaciju, to predstavlja napad na instituciju.
O važnosti Viber grupe raspravljalo se i na sjednici VSTV-a zakazanoj unutar grupe, pri čemu je članica VSTV-a Jadranka Stanišić rekla kako je poruku morao poslati neko ko je “bio prisutan”.
“Kod činjenice da je moja poruka koju sam iskazala na Viber grupi poslana i postala javna bez moje saglasnosti, to ko je uradio – a pretpostavlja se da je neko ko je bio prisutan toj Viber grupi – mora odgovarati za to”, kazala je Stanišić.
Korajlić je za BIRN BiH rekla kako je jasno da je neko iz Viber grupe proslijedio informacije javnosti.
“Ta cijela priča s oficijelnom Viber grupom i spominjanjem pravilnika je samo iskorištena da se potkrijepe argumenti o obavještajnim aktivnostima”, kaže Korajlić.
“officijelna” viber grupa clanova VSTV! Pa razloga za poludit u ovoj drzavi ne nedostaje, bolju organizaciju i sigurniju komunikacijsku platformu imaju djeca iz vrtica kad se dogovaraju sta ce tetama kupit za osmi mart https://t.co/8ltI1s82Cf
— Harisa Bojčić (@harisabojcic) November 29, 2020
Članica Vijeća Željka Radović je na sjednici ukazala kako je ta grupa formirana da bi se moglo lakše komunicirati tokom pandemije.
“Koliko god neko mislio da nismo ništa radili, tražit ću da se prezentiraju sve odluke Vijeća donesene u tim teškim vremenima”, kazala je Radović.
Biljana Simeunović je tokom svog obraćanja rekla kako je rad VSTV-a nedovoljno javan i transparentan.
“Intenzivni istupi [Milana Tegeltije] počinju 23. novembra, nakon objavljivanja izvještaja OSCE-a [Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti]. Mnoštvo medija je imalo saopćenje i intervjue, pomno sam pratila Vaše istupe, a i Vi ste nas obavještavali putem Viber grupe i istakli ste da niste pročitali izvještaj OSCE-a”, kazala je Simeunović netom prije nego je tražila ostavku Tegeltije.
Zaključkom sa ove sjednice, Tegeltija je pozvan da razmotri davanje ostavke na poziciju predsjednika. Ostavku na mjesto predsjednika, ali i člana Vijeća, Tegeltija je podnio na sjednici održanoj 16. decembra, a na press konferenciji održanoj u Banjoj Luci najavio je da će podnijeti ostavku i na sve druge pravosudne funkcije koje obnaša.
