Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida: Zaustaviti i kazniti negiranje zločina

Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Foto: BIRN BiH

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Hasanović kaže kako Memorijalni centar Srebrenica – Potočari svakodnevno radi na očuvanju činjenica i sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, dokumentujući svjedočanstva preživjelih žrtava i edukujući nove generacije. On smatra da je zakon o negiranju genocida u BiH trebalo usvojiti već davno.

“Prevashodno treba intenzivirati suočavanje s prošlošću, trebaju naše komšije, politički establišment, da priznaju genocid u Srebrenici. Na sceni imamo aktivan i jako agresivan revizionizam i negiranje svega onoga što se dešavalo u Srebrenici”, kaže on, dodajući da bi se zakonom suzio prostor negatorima i revizionistima.

Memorijalni centar će, prema Hasanoviću, još dodatno intenzivirati rad na projektima s ciljem da jednog dana postane istraživački i memorijalni centar kakav žrtve genocida zaslužuju da imaju.

Prema procjenama koje su korištene i u dokaznim postupcima pred Haškim tribunalom, u zaštićenoj enklavi Srebrenice i Žepe bilo je i do 60.000 stanovnika.

Haškim presudama dokazano je da je, u danima nakon napada snaga vojske i policije Republike Srpske 11. jula 1995. godine, počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a više od 40.000 žena, djece i starijih je protjerano.

Memorijalni centar Srebrenica – Potočari. Foto: BIRN BiH

Konvencija za sprečavanje i kažnjavanje zločina genocida donesena je 9. decembra 1948., a prije pet godina ovaj datum utvrđen je kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida.

Predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić za BIRN BiH kaže kako je Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida važan, ali da bi preživjelima i članovima porodica žrtava jedina satisfakcija bila da se donese zakon o zabrani negiranja genocida, koji bi svim žrtvama dao minimalno što zaslužuju, a to je poštovanje.

“Svaki dan kada se govori o Srebrenici i o genocidu, nama je to vrlo važno, ali bi najvažnije bilo kad se nešto donese, da se to ispoštuje. Prošlo je 25 godina a mi još uvijek nemamo zakona o zabrani negiranja genocida – to vam govori sve”, kaže ona i dodaje da se puno priča o Srebrenici, a da se malo čini za nju.

Ona poziva mlađe generacije na održavanje sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Morate znati, ako ne budemo čisti sa prošlošću, nećemo imati ni bolju budućnost. Ako ne budemo ništa naučili iz prošlosti, kako ćemo onda graditi bolje sutra?”, ističe Subašić.

Ona kaže kako nije zadovoljna radom pravosudnih institucija na predmetima ratnih zločina, jer se osobe koje su činile zločine slobodno kreću gradovima u kojima žive preživjele žrtve, i da, u velikom broju slučajeva, oni kojima se sudilo dobiju male kazne.

Pred Tribunalom u Haagu, te sudovima u regionu, za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne zatvorske kazne.

Pred Sudom BiH u toku su postupci u pet predmeta protiv desetorice optuženih za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici. Do sada je Sud BiH za Srebrenicu pravosnažno osudio ukupno 25 osoba, na više od 400 godina zatvora.