Tužilaštvo traži pritvor za Kostjerevca nakon što je izručen iz SAD-a

Adem Kostjerevac. Izvor: Tužilaštvo BiH

Sud je na početku ročišta konstatovao da je 8. aprila 2015. protiv Kostjerevca podignuta optužnica koja ga tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i da je potvrđena 14. aprila iste godine, da mu je zbog nedostupnosti pravosuđu u BiH određen pritvor 16. maja 2017., kao i da je u oktobru te godine raspisana međunarodna potjernica.

Tužilac Milanko Kajganić je obrazlažući prijedlog za određivanjem pritvora naveo da je ova mjera zatražena zbog opasnosti uticanja na svjedoke, te je rekao da je riječ o djelu koje je počinjeno bez očevidaca i da je oštećena pretrpjela teške posljedice, kao i da su među svjedocima njegovi ratni saborci, ali i zbog opasnosti od bjekstva.

“Punih pet godina je izbjegavao pojavljivanje pred Sudom. Iz dostavljene dokumentacije se vidi da je izbjegavao pojavljivanje i na kraju su ga vlasti SAD-a izručile”, kazao je Kajganić.

Adovkatica Nina Karačić, koja je na ročištu mijenjala braniteljicu optuženog, rekla je kako ne postoji nijedan dokaz da je Kostjerevac pokušao uticati na svjedoke, a imao je za to, prema njenim riječima, šest godina od kada su mu poznate optužbe.

“Odabrao je branioca po službenoj dužnosti, što ne govori o njegovom umišljaju da je izbjegavao pojavljivanje pred Sudom. Tačno je da se nije odazvao pozivu Suda, ali je braniteljici za to dostavio dokumentaciju. Uvijek je bio prisutan na prijavljenoj adresi u SAD-u, obilazile su ga redovno policijske agencije i 16. augusta prošle godine je uhapšen na mjestu gdje je njegovo prebivalište”, kazala je Karačić.

Kostjerevac je rekao da nema ni bosanski ni američki pasoš, da su mu na adresu prebivališta dolazili agenti FBI-a i upoznali ga s optužbama, ali da se ne sjeća da li je primio optužnicu Tužilaštva BiH u SAD-u.

U optužnici, čiji je dio tužilac pročitao na ročištu, se navodi da je Kostjerevac, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije BiH (ABiH) u Zvorniku, u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992., u najmanje dva navrata prisilio na seksualni odnos i silovao ženu srpske nacionalnosti koja je bila u drugom stanju i koja je bila zatočena u prostorijama u podrumu kuće u selu Bajrići.

Silovanje, kako stoji u optužnici, kod oštećene je prouzrokovalo gubitak trudnoće.

Sud je na kraju ročišta stranke obavijestio da će dobiti pisani otpravak odluke o prijedlogu Tužilaštva kada ona bude donesena.