BiH čeka nove smjernice o korištenju lijekova za koronavirus nakon negativne odluke američke agencije

Ilustracija. Izvor: Tom Wolf, Flickr

Istovremeno, domaće vlasti nisu željele reći BIRN-u BiH koliko je u BiH uvezeno dvije vrste lijekova protiv malarije koji se eksperimentalno koriste u liječenju zaraženih koronavirusom – hidroksihlorohina i klorokvina.

Iz FDA-e su objasnili da ovi lijekovi, naročito hidroksihlorohin, nisu pokazali potencijale za liječenje koji bi nadmašili njegov rizik, rekavši da “vjerovatno neće biti efikasni” i mogu da nose potencijalne rizike.

“Donijeli smo ovu odluku na osnovu nedavnog velikog i nasumičnog kliničkog ispitivanja hospitaliziranih pacijenata koja je zaključila da ovi lijekovi ne pokazuju koristi za smanjenje vjerovatnoće smrti ili ubrzanja oporavka. Ovaj rezultat je konzistentan sa drugim novim podacima, uključujući one koji pokazuju da ovi lijekovi vjerovatno neće ubiti virus koji uzrokuje COVID-19”, saopćili su iz FDA-e.

Uprava je već ranije upozoravala da lijekovi mogu izazvati ozbiljne aritmije srca kod pacijenata koji boluju od koronavirusa. Lijekovi su uspješni u liječenju malarije, ali ne i koronavirusa.

Kako je prenio New York Times, hidroksihlorohin i klorokvin snažno je promovirao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. Upotreba hidroksihlorohinina povećana je nakon što je Trump hvalio ovaj lijek, te zbog njegove promocije na američkom tržištu došlo je do prijetnje nestanka zalihe ovih lijekova, koji također koriste ljudi sa reumatoidnim artritisom i lupusom.

Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je u martu ove godine međunarodno kliničko istraživanje pod nazivom “Solidarnost”, kojem je cilj istražiti četiri lijeka ili kombinaciju lijekova među kojima se nalazi i klorokvin.

Bosna i Hercegovina, kao i druge države tokom pandemije, nabavila je lijekove hidroksihlorohin i klorokvin za liječenje koronavirusa, o čemu je BIRN BiH pisao ranije.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za BIRN BiH navode da je lijek hidroksihlorohin imao dozvolu za stavljanje u promet koja je važila do isteka vanrednog stanja, ali navedena dozvola nije data za tretman pacijenata zaraženih koronavirusom.

Domaća farmaceutska kuća “ZADA” u aprilu je objavila da stavlja u promet lijek koji se koristi u terapiji koronavirusa, da se radi o proizvodu hidroksihlorohin, koji će se na tržištu pojaviti pod zaštićenim imenom Malcovir.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da nemaju podataka o potrošnji lijekova za ovu godinu niti količini uvezenih lijekova, te da u zavisnosti od količine “indikacija za koje su namijenjeni i roka trajanja uvezenih lijekova zavisit će i sudbina istih, odnosno, da li će biti primijenjeni i potrošeni ili će biti predmet farmaceutskog otpada i uništavanja”.

Infektolog Bakir Nakaš kaže da kada ne postoji lijek za određenu bolest, postojeći lijekovi se koriste za liječenje, dok se ne utvrdi ili pronađe adekvatan lijek.

“To se uvijek radilo sa raspoloživim preparatima i možete pokušati da liječite više bolesti. Tako se došlo do stanovišta da određeni lijekovi za liječenje malarije djeluju i na koronavirus”, govori on.

Nakaš objašnjava da lijekovi na početku mogu da daju odlične rezultate, međutim, nakon nekog vremena prestanu da djeluju.

“To znači da je to sve u sferi imaginarnog. Da li je to nešto što je efikasno ili nije, za to treba puno više vremena i sve te studije kad se jedan lijek istražuje i kad se uvodi u terapiju, to se ne radi za mjesec, za dva za tri, to se radi godinama i tek onda možete reći kad ispitate sve efekte – taj lijek je 100 posto siguran, taj lijek je efikasan ili nije efikasan”, istakao je Nakaš.

Vahid Jusufović, direktor Kliničkog centra Tuzla, za BIRN BiH kaže da se ova dva lijeka oduvijek koriste kao lijek za malariju i da su dugo na bosanskohercegovačkom tržištu, te da i sama preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je bila da ti lijekovi imaju pozitivnih efekata na određen broj pacijenata koji su zaraženi koronavirusom, ali nisu dali smjernice da se koriste kao lijek.

Jusufović je objasnio da se za neke lijekove govorilo da su adekvatni, da bi nakon nekoliko dana shvatili da nemaju efekta te, kako je dodao, da je riječ “o čistom nagađanju”.

“Ova razmatranja ili kako bih rekao objave određenih istraživačkih centara se mijenjaju svakih pet dana, tako da to u jednom trenutku izgleda i zbunjujuće”, kazao je on.

“Jučer je objavljeno da Deksametazon ima pozitivan efekat. Deksametazon je isto tako lijek koji je star sto godina i mi ga koristimo svaki dan u kliničkoj praksi kod različitih oboljenja… Ali to je kortikosteroid, ne može biti nikako uzročna ili kauzalna terapija virusnih oboljenja”, zaključio je Jusufović.

Naveo je da u borbi protiv koronavirusa još uvijek ne postoji konkretan lijek.

Iz Ministarstva civilnih poslova kažu za BIRN BiH da je Ministarstvo zatražilo mišljenje o potrebi za uvozom hidroksihlorohina od nadležnih entitetskih ministarstava zdravstva te da je na osnovu dobivene suglasnosti pokrenuta procedura uvoza i prijema donacije ovog lijeka.

“Trenutno je to lijek koji se pokazao djelotvoran kod nekih pacijenata i ukoliko se proizvede lijek koji je djelotvoran u liječenju COVID-19 oboljenja, lijek hidroksihlorohin se neće više koristiti u liječenju COVID-19 oboljenja. Naravno, za prestanak njegovog korištenja dobit ćemo preporuku Svjetske zdravstvene organizacije”, navode iz Ministarstva.

Kako su objasnili, na osnovu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima svaki uvezeni lijek ne može imati kraći rok trajanja od godinu dana.

Preostale količine lijeka mogu se koristiti za druga oboljenja ili nakon isteka roka uništiti sukladno važećim propisima, kazali su iz ovog Ministarstva.