Selman Busnov traži 11.000 KM od države za pretrpljeni strah i duševnu bol
Sud BiH. Izvor: BIRN BiH
Kenan Hadžimuhović, pravni zastupnik Busnova, ovaj zahtjev je obrazložio stanjem uzrokovanim mjerama zabrane koje je donio Sud Bosne i Hercegovine dok je trajao proces. On je kazao da je Busnov imao psihičkih smetnji zbog zabrane napuštanja teritorije BiH u trajanju od četiri godine, a mjesto boravka nije mogao napustiti duže od godinu dana.
“Tužitelj je osoba koja ima dvoje djece – kćerku u Austriji i sina u Sarajevu – koje u spornom periodu trajanja mjere zabrane napuštanja boravišta, državne granice, uopšte nije mogao posjetiti, a da stvar bude gora, u ovim kritičnim periodima i sin i kćerka su dobili prinovu, što je dodatno negativno utjecalo”, rekao je Hadžimuhović.
Abdulah Kučukalić, vještak medicinske struke, istakao je da je Busnov usljed izrečenih mjera zabrane doživio umanjenje opće životne aktivnosti u iznosu od deset posto, intenzivnu duševnu bol u trajanju sedam dana, duševnu bol srednjeg intenziteta u trajanju 60 dana, kao i blagog intenziteta u trajanju 90 dana. On je naveo i da je Busnov pretrpio strah srednjeg intenziteta u trajanju 60 dana i blagog intenziteta u trajanju 90 dana.
Kučukalić je obrazložio da je Busnov u periodu vođenja postupka osjećao psihičke tegobe u vidu napetosti, nervoze, razdražljivosti, nesanice, neraspoloženja, neugodnih misli, zabrinutosti zbog ishoda sudskog procesa i egzistencije porodice.
“Takva razmišljanja praćena su povećanim pritiskom, zatim otežanim disanjem, vrtoglavicom. Sigurno su sve tegobe vezane za stresnu situaciju. Intenzitet tegoba je različit u zavisnosti od toga događaja”, kazao je Kučukalić.
Safija Kreštalica iz Pravobranilaštva BiH je rekla da zahtjev Busnova nema činjenični niti pravni osnov, te da su mjere zabrane bile nužne za pravilno i zakonito vođenje postupka, kao i da one ne predstavljaju osnov za naknadu nematerijalne štete.
“Protivim se povećanju visine, jer smatram da nakon učinjenog vještačenja sam medicinski zaključak i procjena vještaka ne daje osnov povećanja visine tužiteljevog zahtjeva, koji izlazi izvan okvira ustaljene sudske prakse po pitanju visine nematerijalne štete”, kazala je Kreštalica.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH je u maju 2019. potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Busnov, zajedno s još šest osoba, oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993. godine.
Busnovu, Safetu Mujčinoviću, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću, Osmanu Gogiću i Nedžadu Hodžiću se sudilo za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.
Pravni zastupnik i Pravobranilaštvo su na kraju ročišta uložili završne riječi. Sud BiH će u narednom periodu donijeti presudu i obavijestiti javnost o tome.
