Kada je Državno tužilaštvo saopćilo da respiratori nabavljeni iz Kine ne zadovoljavaju uslove za korištenje na intenzivnoj njezi, advokat Kadrija Kolić je zatražio od Suda Bosne i Hercegovine da donese naredbu i zabrani Tužilaštvu da iznosi sadržaje dokaza u predmetu “Respiratori” i rekao da su istražitelji napravili nekoliko procesnih grešaka u radu na predmetu.

Kolić, advokat preventivno suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, smatra da iznošenje informacija o vještačenju respiratora krši prava njegovog klijenta.

“Iz Tužilaštva cure informacije iz nalaza i mišljenja, a taj nalaz nije bio u procesu sudske ocjene i osporavanja strana u postupku i onda se stvori javno mnijenje, javni naboj”, kazao je Kolić.

Kolić je 12. maja uputio zahtjev Sudu da izda zabranu Tužilaštvu da iznosi pojedinačne sadržaje iz nekog materijalnog dokaza u predmetu “Respiratori”.

“Tražio sam od Suda da zaštiti, obezbijedi da postupak teče u skladu s više zahtjeva, u skladu s konvencijskim standardima, ništa ja više nisam tražio, a to je Sud obavezan i dužan da obezbijedi, i očekujem pozitivan odgovor”, kazao je Kolić.

Kolić je također rekao da je Tužilaštvo napravilo procesne greške.

“Oni su napravili dosta procesnih grešaka, a o procesnim greškama ćemo u sudnici”, kazao je Kolić.

Tužilaštvo BiH nije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) zvanično željelo komentarisati Kolićeve navode. U nezvaničnom razgovoru, sagovornik BIRN-a BiH iz Tužilaštva upoznat s detaljima rada na predmetu, koji je tražio anonimnost, naveo je kako smatra da procesne greške nisu napravljene i da su saopćenja objavljivana jer je to od značaja za javnost s obzirom da su respiratori kupljeni javnim novcem, te da će Tužilaštvo postepeno iz ovog predmeta objavljivati informacije koje su od javnog interesa.

Otvaranje oduzetih predmeta

Kolić je već ranije govorio da spornim smatra vještačenje kupljenih respiratora. On je u intervjuu za FACE televiziju rekao da je Sudu uputio žalbu na “radnje pretresa”, a u ovom intervjuu govorio je i o prethodnim stavovima vještaka koji je napravio nalaz za respiratore.

Jedna od procesnih stvari na koje advokati u sudnicama često ukazuju jeste otvaranje privremeno oduzetih predmeta, odnosno način na koji je ono urađeno.

Almin Dautbegović, advokat i profesor krivičnog prava na Univerzitetu u Beogradu, pojašnjava kako Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) tretira radnju “otvaranje predmeta”. Ako su predmeti koji se privremeno oduzmu od osumnjičene osobe ili trećeg lica za potrebe dokazivanja u krivičnom postupku, prilikom izuzimanja tačno pobrojani i identifikovani po formi i sadržini, onda u svim kasnijim fazama krivičnog postupka ne postoji obaveza radnje koja se zove otvaranje predmeta.

“Međutim, u svakoj drugoj varijanti gdje oduzeti predmeti nisu bili na prethodno opisan način oduzeti, stvorena je obaveza prije manipulacije tim predmetima, bilo kroz vještačenje ili neku drugu radnju, da se provede radnja otvaranja predmeta koja je strogo formalna radnja i na koju se poziva osoba od koje su predmeti oduzeti. A ako je ona pritom i osumnjičena, onda se poziva i advokat. Nepostupanje po ovim strogo formalnim pravilima dovodi do procesne greške koja se popularno u nauci, a i u praksi, zove ‘plodovi otrovne voćke’”, objašnjava Dautbegović.

Ističe da bi sve ono što bi kasnije proisteklo iz takve nezakonite radnje bilo nezakonito i time bi predmet mogao biti nedokaziv, jer se ovaj propust ne može naknadno ispraviti.

Kako dodaje, ako su oduzeti predmeti identifikovani prilikom oduzimanja i navedeni u potvrdi o privremenom oduzimanju, popisani po formi i po sadržini, u tom slučaju je to dovoljno.

“Kada se radi popisivanje predmeta, tada i nema advokata. Krivična priča i započinje time što se nešto oduzme pa se tek kasnije stvari poslože u tom momentu i ne postoji advokat”, kaže Dautbegović.

Iz Transparency Internationala BiH navode da Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da je tužilac u slučaju privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije dužan obavijestiti lice ili preduzeće od kojeg su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca.

“Ova radnja dokazivanja specifična je inače za istragu i često se naziva ‘pritvor prema imovini’ jer podrazumijeva svojevrsno ograničavanje prava raspologanja svojinom. Kod samog otvaranja bitno je da tužilac obavijesti branioca i druge aktere, kako to propisuje zakon, ali njihovo odsustvo ne sprečava tužioca da izvrši otvaranje i pregled predmeta ako su uredno obaviješteni. Ključno pitanje ovdje jeste to da li su branioci bili obaviješteni o samom otvaranju”, naveli su iz Transparency Internationala BiH.
Borislav Petrović, profesor krivičnog prava Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da, kada je riječ o bilo kakvim protupravnim aktivnostima koje se tiču krivične materije, postoje dva propisa – Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku.

“Suština je na odredbama Zakona o krivičnom postupku, koji propisuje u kakvoj formi se moraju prikupljati dokazi bilo koje vrste – da li su to izjave svjedoka, vještačenja, pregled nekih predmeta. Ta procedura vrijedi bukvalno od prve informacije, saznanja da postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo, pa sve do izricanja presude. Svi, prije svega državni organi, moraju poštovati te procedure”, kaže Petrović.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, objašnjava da kod procesnih zahtjeva, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku, postoje određeni zahtjevi koji se u pogledu zadovoljavanja pristupa zakonitosti moraju ispuniti.

“Jedan je od tih da stranke budu obaviještene o tome kada će se u Tužilaštvu vršiti otvaranje i pregled oduzetih predmeta. Neprisustvovanje neke od stranaka nije nikakva smetnja da to bude zakonito ukoliko su oni obaviješteni”, kaže Fejzagić i dodaje da branilac ni sam osumnjičeni ne moraju prisustvovati otvaranju predmeta ako ne žele, ali moraju biti obaviješteni o tome.

Mišljenje vještaka

Kako stoji u izjavi o nabavci koju je potpisao Solak, respiratori su nabavljeni od kineske firme “Beijing Aerospace Changfeng Co., Ltd”.

BIRN BiH je pisao i da je cijena 100 respiratora iz Kine, naručenih uz pomoć kompanije “BTL Medical Montenegro”, za Bosnu i Hercegovinu iznosila gotovo dvostruko više nego što je ranije bilo dogovoreno u Srbiji preko iste kompanije. Prema dokumentu koji je ranije objavila Balkanska istraživačka mreža u Srbiji, firma iz Crne Gore je dogovorila cijenu od 4,9 miliona maraka za 100 respiratora, istog tipa, koji su kasnije u BiH plaćeni 10,5 miliona KM.

Prema javno dostupnim podacima koje je prikupio BIRN BiH, respiratori koje je uvezla “F.H. Srebrena malina” najskuplji su nabavljeni respiratori tokom pandemije u BiH.

Respiratore je vještačio anesteziolog Ismet Suljević, zaposlen na Klinici za anesteziju i reanimaciju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Suljević nije htio komentarisati ni izjave advokata Kolića o tom vještačenju.

“Što se tiče vještačenja, u to ne bih da se petljam, a što se tiče izjave ovog gospodina kojeg spominjete na FACE televiziji, njegove izjave su bile vrlo nekorektne i o tom – potom, možda nekom drugom prilikom. Isto tako se ne bih izjašnjavao u vezi s tim ovog časa. Takva je situacija da vam, nažalost, ne mogu o ovome ništa posebno reći ovog časa”, kazao je Suljević.

Kolić je, govoreći za FACE televiziju, rekao kako je Suljević ranije iznosio stavove o respiratorima i osobama protiv kojih se sada vodi istraga. Advokati u procesima nerijetko iznose žalbe na takva ponašanja vještaka.

Suljević je ranije u medijima navodio kako smatra da respiratori koje je iz Kine nabavila kompanija “Srebrena malina” nisu visokog kvaliteta i da se ne mogu koristiti na intenzivnoj njezi u bolnicama.

On je jedan od rijetkih ljekara iz KCUS-a koji se ne ustručavaju javno kritikovati rad rukovodstva. Zbog toga je nedavno dobio disciplinsku prijavu generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović kojom mu se na teret stavlja “istupanje u javnosti bez dozvole nadređenog, iznošenje netačnih podataka u broju respiratora i njihovom servisiranju”. Suljević je ranije u medijima izjavio da je dobio kvalifikaciju teže povrede radne obaveze.

On je 2017. godine, po dolasku novog menadžmenta na čelo KCUS-a i generalne direktorice Izetbegović, smijenjen s funkcije šefa Klinike za anesteziologiju.

Advokat Miodrag Stojanović ističe da je “uobičajeno i sasvim prirodno u jednoj normalnoj istrazi da se u ovoj fazi postupka uradi vještačenje respiratora koji su predmet pažnje svih nas koji se bavimo ovim poslom”.

“Prema onome što sam ja saznao prateći medije, taj vještak je vještak iz oblasti anesteziologije i, kako sam ja shvatio kolegu Kolića, radio je samo on vještačenje. Kolega Kolić smatra da on nije dovoljno kompetentan kao vještak zato što je iz oblasti anesteziologije i da on u tom smislu ne može biti kompetentan vještak”, kaže Stojanović.

Stojanović ističe da vještak mora da bude sa svojim stručnim znanjima osposobljen da odgovori na pitanja iz naredbe koju je po ZKP-u njemu dalo Tužilaštvo u zadatak da izvrši i mora da bude objektivan i nepristrasan u svom vještačkom nalazu.

“Nalaz mora da sadrži konstataciju činjenica i na kraju dato mišljenje koje sadrži pitanja na odgovore iz naredbe. Po meni, vještačenje respiratora nije možda samo stvar ljekara, nego bi taj pristup vještačenju mogao imati potrebu za multidisciplinarni pristup, da bude vještak i elektrostruke, vještak različitog profila medicinskog obrazovanja, da bi se dalo jedno stručno mišljenje ekipe vještaka ili je možda taj vještak i mogao da dâ svoje stručno mišljenje”, kaže  Stojanović.

On ne misli da bi to mogla da bude procesna neotklonjiva greška Tužilaštva.

“Čak i kad bi bili ovakvi propusti u daljem toku istrage, novim dodatnim vještačenjem, dopunom vještačenja, sve se te stvari mogu i otkloniti”, kaže Stojanović.

Advokat Fejzagić objašnjava da će isto pravo da angažuje vještaka, kao i Tužilaštvo, imati i druge stranke u postupku.

“To isto pravo će imati i Odbrana, da suprotstavi nalaz, ako misli da taj nalaz nije urađen po pravilima struke, moći će, imat će mogućnost da predloži svog vještaka. U svakom slučaju, Sud će biti taj koji će odlučiti o validnosti tih vještačenja i dati svoj konačni sud o tome”, kaže Fejzagić.

On objašnjava da se tek na kraju dugoročnog postupka može reći šta je procesna istina.

“Postupak traje poprilično dugo, sveobuhvatan je i trebao bi biti normalno, kvalitetno obrađen i odrađen. Tek na kraju možemo reći šta je prava procesna istina”, kaže Fejzagić.