Utorak, 1 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Hamza Višća je ispričao da su poslovi Odjeljenja za analitiku bili praćenje kontraobavještajnog rada, rad na oružanim snagama i onih koji su bili protiv oružanih snaga. Kako je rekao, oni su pratili sve aktivnosti onih koji su išli ka narušavanju borbene gotovosti i ratnih zločina.

Govoreći o sumnji da je neko počinio ratni zločin, Višća je kazao da je Uprava bezbjednosti imala nadležnost da po saznanju izvrši ispitivanje, a potom da pokrene krivični proces, kao i da se sve radilo po Uputstvu za rad organa bezbjednosti.

Odjel za informisanje, kako je rekao, prima akte podređenih jedinica i drugih organa, pregledava poštu i signira za obradu na neke od odjeljenja. Nakon toga, prikupljale su se informacije koje su imale veze sa obavještajima.

Prikupljene informacije, prema njegovom kazivanju, slale su se načelniku zajedničkog štaba, komandantu i Predsjedništvu BiH.

“Informacije za krivična djela koja su u vezi s ratnim zločinima išle su gospođi Bogunić koja je vodila odjel za ratne zločine. Ona bi radila analizu i eventualno zatražila nove podatke kako bi se napravila optužnica i poslala nadležnom sudu u Sarajevu“, pojasnio je Višća.

Izjavio je da tokom rata nije raspolagao informacijama o dešavanjima iz aprila 1993. godine u Trusini kod Konjica, te da je tek poslije rata prvi put čuo za to.

Čuo je, kako je rekao, da je bilo borbenog djelovanja Armije BiH (ABiH) i da je bilo civilnih i vojnih žrtava. U njegovu komandu, kazao je da nije došla obavijest od načelnika Štaba Vrhovne komande da se uradi nešto na rasvjetljavanju Trusine.

Zulfikar Ališpago je bio optužen za zločine počinjene u Trusini, zajedno s još petoricom pripadnika ABiH – Memićem, Salčinom, Hakalovićem, Hadžićem i Bojadžićem. Međutim, zbog njegove bolesti postupak je u martu 2014. razdvojen.

Bivši pripadnici Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar”, Memić, Hadžić i Bojadžić su pravosnažno osuđeni na 37 godina zatvora zbog ubistava civila i zarobljenih vojnika u Trusini. Salčin, također nekadašnji pripadnik tog odreda, te Hakalović, bivši pripadnik odreda “Neretvica”, oslobođeni su optužbi.

Prije saslušanja svjedoka, predsjednica Sudskog vijeća Željka Marenić je kazala da je Opšta sjednica Suda BiH odbila zahtjev Ališpage za izuzeće sutkinje kao neosnovan. Također, sutkinja je rekla da je advokatica Mirna Delalić zatražila razrješenje dužnosti kao advokata po službenoj dužnosti zbog nemogućnosti dogovora oko koncepta odbrane.

“Delalić će biti branilac dok Zulfikar ne izabere novog advokata i dok se ne upozna s predmetom. Ona je vaš 11. advokat i to se više neće tolerisati”, rekla je sutkinja Marenić.

Suđenje se nastavlja 16. oktobra.

 

Najčitanije
Saznajte više
Milan Mijić: Tužilaštvo traži kaznu za zločine u Jusićima
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Milan Mijić bude osuđen za zločin protiv čovječnosti na području Zvornika, ocjenjujući da je dokazalo da je u maju 1992. učestvovao u napadu na selo Jusići koji je za posljedicu imao ubistva i prisilni progon bošnjačkog stanovništva.
Dragan Jevtić i ostali: Počelo suđenje za ukopavanje žrtava genocida u masovne grobnice
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva počelo je suđenje trojici nekadašnjih pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske za pomaganje u genocidu u Srebrenici od jula do oktobra 1995. učešćem u organizaciji kopanja masovnih grobnica i kasnijem premještanju posmrtnih ostataka.
Uposlenik Suda BiH negirao krivnju za pronevjeru u službi
Danko Kajkut: Negira da je izjavio da je optuženi tukao privedene
Peulići i Đurić: Vještak pojasnio zdravstveno stanje svjedoka