Zakon o krivičnom postupku – Podrška EU, pravnici podijeljenih mišljenja

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine usvojio je izmjene Zakona o krivičnom postupku kojima je, kako je rečeno, ovaj zakon usaglašen s međunarodnim standardima.

Izmjene ZKP-a BiH – koje su prethodno dogovorene u Domu naroda a koje se tiču dužine trajanja istraga za korupciju, način korištenja posebnih istražnih radnji poput prisluškivanja i praćenja, te dodjele imuniteta – prema stavu nekih stručnjaka, ipak neće dovesti do sistemskih poboljšanja u procesuiranju koruptivnih djela.

Sudija Državnog suda Branko Perić smatra da usvojene izmjene nisu riješile manjkavosti koje se tiču predugog trajanja istraga ili kada tužioci mogu ponuditi imunitet.

“Mislim da je sve promašeno i da je to, ustvari, neuspjelo usaglašavanje. Ništa nisu suštinski riješili, i dalje se ne zna kada će istraga biti završena, imunitet ne zna se šta je, hoće li to biti imunitet osumnjičenog, kao što je sad, ili svjedoka”, rekao je Perić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Izmjene ZKP-a naložene su nakon što je Ustavni sud, odlučujući po apelaciji predsjedavajuće Zastupničkog doma Borjane Krišto, u junu 2017. godine proglasio spornim određene odredbe koje nisu bile u skladu s Ustavom.

Izmjene Zakona podržala je Delegacija Evropske unije u BiH, kao i Ured visokog predstavnika i Ambasada SAD-a u Sarajevu.

“Današnjim ishodom političke stranke pokazuju spremnost da na osnovu kompromisa donose važne odluke u interesu građana, te da ulažu napore kako bi se provele odluke Ustavnog suda”, kazali su iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Halid Genjac, koji je i predlagač izmjena Zakona, potvrdio je da je riječ o kompromisnim rješenjima kojima su prethodili dugi razgovori.

“Mislim da smo pronašli kompromis da se sprovede odluka Ustavnog suda u smislu preciziranja rokova i jasnoće norme u vezi s primjenom specijalnih istražnih radnji, a istovremeno da zadržimo kapacitet i integritet pravosuđa BiH na svim nivoima u potrebi borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Genjac.

Srđan Blagovčanin iz “Transparency Internationala” je kazao da su izmjene pozitivne i da je zakon sada u skladu s međunarodnim standardima, dodavši da je proces usvajanja izmjena bio predugačak.

“Čitava procedura je nepotrebno dugo trajala, nepotrebno dižući tenzije i ostavljajući pravnu prazninu”, istakao je on.

Kriza državnog pravosuđa

Sudija Perić je naglasio da je nakon donošenja odluke Ustavnog suda “gotovo prestao rad na istragama u tužilačkim institucijama”, što je prijetilo da izazove “potpunu paralizu krivičnog pravosuđa”.

U odnosu na dodjelu imuniteta, rekao je sudija Perić, ovo pitanje nije riješeno i dosadašnja praksa tužilaca dodjele imuniteta osumnjičenim “izlazila je iz zakonskih okvira”.

“Takva tužilačka praksa je duboko ušla u zonu kriminalne djelatnosti. Tužilac je među osumnjičenim saizvršiocima teških krivičnih djela birao najpogodnijeg osumnjičenog koji je priznao izvršenje krivičnog djela, i nudio mu imunitet kako bi ga iz statusa osumnjičenog ‘preveo’ u status svjedoka”, kazao je Perić i dodao da bi se iskaz osumnjičenih jedino trebao osiguravati putem sporazuma o priznanju krivice.

Ocjenjujući izmjene zakona u odnosu na posebne istražne radnje, Perić je naveo da još uvijek nisu precizirani kriteriji po kojima se određuju djela za koja se mogu voditi ove istražne radnje.

“Kada su u pitanju razlozi za produženje, Zakon nije do kraja otklonio problem neodređenosti. Ranija sporna odredba omogućavala je produženje posebnih istražnih radnji iz ‘posebno važnih razloga’, dok prijedlog uvodi dva uslova. Novi uslovi su da primjenjivane posebne istražne radnje daju rezultate, i da postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem radi prikupljanja dokaza. Na prvi pogled bi se moglo zaključiti da se radi o kumulativnim uslovima, ali je u logičkom smislu jasno da bez prvog uslova, tj. rezultata, drugi uslov ne postoji”, rekao je Perić.

Prema Periću, bilo je potrebno predvidjeti obavezu tužioca da obavijesti sudiju za prethodni postupak o rezultatima preduzete posebne istražne radnje i to u prijedlogu za produženje.

U dijelu koji se odnosi na trajanje tužilačkih istraga, istakao je Perić, izmjenama Zakona uvedeno je pravo oštećenog na prigovor glavnom tužiocu i “stvorio se privid da je problem riješen”.

“Međutim, suštinski problemi su i dalje ostali neriješeni. Trajanje istrage se produžava na godinu dana, odnosno na 18 mjeseci za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, čime se redovan rok od šest mjeseci produžava tri puta”, kazao je Perić.

Ambasador OSCE-a Bruce Berton je za BIRN BiH rekao da izmjene „adresiraju mnoge zabrinutosti koje su izražene u vezi sa poštivanjem međunarodnih standarda“, ali je dodao da novi rokovi mogu biti problem u složenim istragama.

„Iako nove odredbe, kojima se određuju rokovi za zaključenje istrage, mogu predstavljati izazov u najkompleksnijim slučajevima, važno je da se konstruktivno rješenje o ovom pitanju konačno postiglo”, rekao je Berton.

Predlagač izmjena Halid Genjac ipak smatra da usvojeni amandmani čine Zakon kvalitetnijim, norme preciznijim i jasnijim, a specijalne istražne radnje određenijim u smislu rokova.

Izmjene Zakona pozdravio je i advokat Senad Bilić, koji smatra da je to bila obaveza usklađivanja s odlukama Ustavnog suda, gdje su najviše na meti bile posebne istražne radnje, koje su novim zakonom stavljene pod kontrolu.

“Sada se tačno zna za koja krivična djela se mogu sprovoditi posebne istražne radnje, pošto je do sada tu bilo dosta manipulacija. Imali smo jako nizak prag gdje je bilo dozvoljeno da se provode posebne istražne radnje za sva krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine pa nadalje”, rekao je Bilić.

Usvojene izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku trebale bi stupiti na snagu nakon objave u “Službenom glasniku BiH”.

Misija OSCE-a u BiH je početkom godine izdala izvještaj pod nazivom “Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH”, prema kojem su glavni nedostaci u procesuiranju ovih predmeta nedovoljna usklađenost krivičnog zakonodavstva, nedostatak tužilačkih kapaciteta u izradi optužnica i prikupljanju dokaza, kao i nedosljedno tumačenje zakona od strane sudova.

Početkom godine BIRN BiH je objavio analizu koja pokazuje da je skoro četvrtina svih optužnica za korupciju i organizovani kriminal prošle godine vraćena na doradu, dok je u periodu između 2014. i 2016. Državni sud u predmetima korupcije, organiziranog i privrednog kriminala donio 323 osuđujuće presude, od kojih je više od pola bilo uslovnih.