Četvrtak, 9 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Goran i Milorad Mrđa te Mile Kokot su u maju ove godine nepravosnažno osuđeni na ukupno 32 godine zatvora za zločine počinjene u Sanskom Mostu. Ovom presudom Ranko Mrđa je oslobođen optužbe. Za neke tačke optužnice Goran i Milorad Mrđa su oslobođeni.

Goran Mrđa je osuđen na 14 godina zatvora za ubistvo, silovanje i druga nečovječna djela, dok je Milorad Mrđa osuđen na osam godina zatvora za silovanje te nečovječno postupanje. Mile Kokot je osuđen na deset godina zatvora za ubistvo.

Na oslobađajući dio presude Tužilaštvo je izjavilo žalbu zbog povreda krivičnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Za osuđujući dio zatražene su duže kazne zatvora. Tužilaštvo u sudnici nije obrazlagalo žalbene navode.

Odbrane Gorana i Milorada Mrđe te Mileta Kokota su također izjavile žalbe radi povreda krivičnog postupka i zakona, visine kazni, kao i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. zatraženo je donošenje oslobađajuće presude ili novo suđenje.

Odbrane Mrđa su se žalile i zbog odluke da oštećenoj solidarno isplate 20.000 maraka.

Advokatica Gorana Mrđe Tatjana Savić je rekla da se radi o krajnje nejasnoj izreci presude.

“Sama presuda sadrži radnje i događaje koji ne zadovoljavaju standard za osuđujuću presudu za ratni zločin”, kazala je Savić.

Obrazlažući žalbu, Savić je istakla i da su iskazi nekih oštećenih vrlo kontradiktorni i nedosljedni.

Odbrana Milorada Mrđe je naglasila kako nije dokazan osnovni element ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, kao i da je zatvorska kazna previsoka.

Iznošenju žalbi nije prisustvovao optuženi Goran Mrđa, kao ni Kokotov branilac Kenan Ademović.

Odluku o žalbi Apelaciono vijeće će donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Ibrahimović: Andabak svjedočio da optuženi nije mogao odlučivati o zatvorenicima u školi
U nastavku suđenja za zločine u Livnu, svjedok Tužilaštva BiH je kazao da je optuženi Muhamed Ibrahimović bio na čelu krim policije u drugoj polovini 1992. godine i da je on sa svojom grupom operativaca osmišljavao metodologiju i taktiku ispitivanja zatvorenika, ali da nije mogao odlučivati o njihovom puštanju.
Vidoje Blagojević ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Blagojević Vidoje i ostali: Vitlao nožem i udarao zarobljenike
Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako su zarobljenici udarani u Pilici dok su ulazili u kamion.
Talić i ostali: Crnilo i krv nakon batina u Zenici
Pero Radić i ostali: Stanovništvo odvedeno prema Kozluku