Haški optuženici dobijaju video-komunikaciju
This post is also available in: English
Kako je saopšteno iz Mehanizma – pravnog nasljednika Haškog tribunala – do sada je pritvorenicima bilo omogućeno da primaju i šalju pisma poštom, obavljaju telefonske pozive, kao i da primaju posjete.
Projekat video-komunikacije, kako se navodi u saopštenju, trebao bi u skoroj budućnosti zatvorenicima omogućiti da imaju video-pozive.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, više puta je tražio da mu se dozvoli pristup “Skypeu” ili nekom sredstvu video-komunikacije.
Karadžićev advokat Peter Robinson izjavio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da mogućnost video-komunikacije zatvorenika sa članovima porodice već postoji u drugim zatvorima u Holandiji i čitavoj Evropi, te da je to dobra vijest i za njegovog branjenika.
“Odluka sekretara da započne pilot-projekat koji bi dozvolio pritvorenicima da vide svoje porodice putem “Skypea” ili slične tehnologije, svakako je korak naprijed u stvaranju ljudskih uslova pritvora. To je vrlo važno kada se pritvorenici nalaze daleko od članova svojih porodica, kao što je i slučaj s Radovanom Karadžićem”, objasnio je Robinson.
Karadžić je tokom statusne konferencije održane 10. oktobra zatražio od sudija u Haagu da mu dozvole da koristi laptop, zato što ima bolove u leđima usljed višesatnog sjedenja za desktopom.
Karadžić je ponovio i zahtjev da mu se dozvoli pristup internetu i “Skypeu”, kako bi lakše došao do materijala za rad i komunicirao s porodicom.
Sudski sekretarijat je odbio njegove zahtjeve, uz obrazloženje da će uskoro početi sa pilot-projektom video-poziva.
Karadžić je u sudskom pritvoru u Scheveningenu otkad je uhapšen 2008. godine.
Haški tribunal je u martu prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Istom presudom je oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine.
Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužioci. Karadžić je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužioci da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.