Mobing i diskriminacija ili samo lično shvatanje

S druge strane, tuženi smatraju da tužba Lovrićke treba da bude odbijena kao neosnovana.

Vasvija Vidović, punomoćnica Lovrićke, u završnoj riječi je kazala da je 30. aprila 2007. Božović svim uposlenicima dao slobodan dan osim tužiteljici, a zatim ju je verbalno napao i prijetio da će je otpustiti jer je, kao tehnički sekretar, protokolisala pristiglu žalbu.

Nakon toga je Lovrić, kako je rekla Vidović, u više navrata bila diskriminisana i uznemiravana na radnom mjestu, a Božović i Krsmanović nisu odgovarali na njene podneske.

“Od kraja aprila 2007. do početka 2012. trajala je kontinuirana povreda prava ličnosti, šikaniranje, psihičko maltretiranje, što je identično i kod mobinga i kod diskriminacije. Mobing se u ovom slučaju ogleda u napadima drugooptuženog, odstranjivanju tužiteljice s radnog mjesta i oduzimanju sredstava za rad, premještaju u neuslovne prostorije unatoč njenoj hroničnoj bolesti. Prijećeno joj je suspenzijom, disciplinskim postupkom i otkazom”, kazala je Vidović.

Prema njenim riječima, prijećeno je i drugim usposlenicima Fonda koji su s Lovrić imali kontakte, a potpisivana je peticija da se ukaže na nju kao osobu koja remeti međuljudske odnose. Ponižavana je, kako je rekla Vidović, na način da čisti kancelarije i unosi namještaj.

“Sve ove radnje su ne samo učinjene vjerovatnim, nego i dokazane. Iako je teret dokazivanja bio na tuženim, svi navodi osim izjava svjedoka potkrijepljeni su i materijalnim dokazima”, dodala je Vidović.

Ona se osvrnula i na činjenicu da je tužiteljica pretrpjela duševne bolove koji uključuju povredu ugleda i časti, kao i na nalaze vještaka medicinske struke i neuropsihijatra koji to potkrepljuju.

Pomoćnik državnog pravobranioca Sead Zukanović, koji zastupa “Fond za povratak”, rekao je da nijedan činjenični navod iz tužbenog zahtjeva nije tačan i da ga je Lovrić u nekoliko navrata mijenjala.

“Svi dokazi koji su provedeni ukazaju da nije bilo ni mobinga ni diskriminacije. Iz provedenih dokaza se dâ zaključiti da je tužiteljica imala povlašten položaj u ‘Fondu za povratak’, o čemu su, osim drugooptuženog, govorili i svjedoci”, dodao je Zukanović.

Božovićev punomoćnik Zoran Jovanović je istakao da je tužiteljica govorila o konkretnim događajima i svojim shvatanjima određenih radnji, ali da je tužba potkrijepljena samo njenim tvrdnjama. Jovanović je naglasio i prigovor zastarjelosti.

Tužena Zlata Krsmanović je negirala tvrdnje tužiteljice da nije željela komunicirati s njom, da ju je navodila na nezakonitost, kao i to da je prisustvovala bilo kakvom fizičkom ili psihičkom napadu.

Krsmanović se osvrnula i na zahtjev da troje tuženih solidarno isplate 100.000 maraka. Ona smatra da “ne postoji uzročno-posljedična veza”.

Predsjedavajuća Vijeća Vesna Trifunović je stranke obavijestila da će odluku dobiti u zakonski predviđenom roku.