Nedjelja, 2 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Obrazlažući prijedlog, branilac Senad Dupovac je kazao da Kekićeva djeca žive u Rahiću, te da je “pravo i obaveza” osumnjičenog da bude uz njih.

“On u Bužimu živi kod punca, koji je u pismu naveo da u njegovoj kući nema mjesta za njega. Dok je trajao ljetni raspust, razumljivo je bilo zašto nije dopuštena promjena boravišta, jer djeca nisu išla u školu. Sada je raspust prošao. Moj branjenik ima četvero djece koja pohađaju školu od prvog do šestog razreda”, pojasnio je Dupovac.

Sam Kekić je rekao da u kući u Bužimu za njega nema mjesta te da spava na podu.

“Djeca žive u kući u Rahiću i idu u školu u Maoči, koja je podružnica škole u Podorašju. Dok sam prije djecu vozio u školu tri puta dnevno, na ulazu u Maoču je bila policijska kontrola. Kuća u Rahiću nije naša, već nas je čovjek pustio da živimo kao podstanari”, kazao je Kekić.

Tužiteljica Elvira Stanojlović se usprotivila ovom prijedlogu, ocijenivši ga neprihvatljivim.

Prema riječima tužiteljice, promjena prebivališta bi zahtijevala da se promijeni policijska stanica u koju se Kekić mora javljati. Tužiteljica se usprotivila i zbog blizine Gornje Maoče, i napomenula da Odbrana nije dostavila dokaze o boravištu u Gornjem Rahiću.

Stanojlović je najavila da bi optužnica protiv Kekića trebala biti podignuta narednog mjeseca.

Odluku o prijedlogu Odbrane za promjenu mjesta boravka Sud će donijeti naknadno.

Kekić je iz Švedske izručen u Bosnu i Hercegovinu u julu ove godine, od kada se nalazi pod mjerama zabrane. Policija u švedskom gradu Malmöu uhapsila je Kekića 16. juna, nakon što je zatražio azil u toj zemlji. On se sumnjiči za boravak na sirijskom ratištu.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.