Ponedjeljak, 25 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

S druge strane, Čolomanova Odbrana smatra da žalba treba biti odbijena i potvrđena prvostepena presuda.

U žalbi je Tužilaštvo BiH istaklo da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Tužiteljica Gordana Tadić je kazala da u prvostepenoj presudi nije prihvaćen iskaz svjedoka Refika Mujezinovića, koji je u sudnici prepoznao optuženog kao počinioca krivičnog djela.

Ona je navela i da Mujezinović nije bio jedini svjedok koji je prepoznao Čolomana, ali da je u obrazloženju Suda BiH navedeno da se “osuđujuća presuda ne može zasnivati na iskazu jednog svjedoka”.

“Napominjem da se ne radi o jednom, već o dva svjedoka koja su izvršila prepoznavanje optuženog, i u tom djelu presude smatramo da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje”, objasnila je tužiteljica Tadić, dodajući da su samo dva pripadnika Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade Armije BiH (ABiH) dala Čolomanu alibi, dok ih je u vodu bilo oko 15.

Prvostepenom presudom je Čoloman, bivši pripadnik Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade ABiH, oslobođen da je 24. aprila 1993. godine učestvovao u ubistvu hrvatskih civila koji su bili zatočeni u Domu u mjestu Počulica.

Branilac optuženog Senad Dupovac tražio je da se odbije žalba Tužilaštva BiH kao neosnovana, te potvrdi prvostepena presuda.

“Sam događaj je nesporan, nesporno je i da je Čoloman bio pripadnik Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade ABiH, međutim, ono što je sporno je to da nije bio na mjestu gdje se zločin desio, već u sasvim drugom selu”, kazao je Dupovac.

Suđenje Čolomanu je počelo u septembru 2014. godine, a odluka o žalbi biće donesena naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Miljanović i ostali: Saznanja o odvođenju porodica
Na suđenju za zločine u Bijeljini svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je saznao da je nekoliko porodica odvedeno iz svojih kuća.
Keleštura i Jašarević: “Djeca ne žele, ne traže, ne razumiju rat“
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva, počelo je suđenje Mensudu Kelešturi i Hazimu Jašareviću za učešće u artiljerijskom napadu u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ih je ranjeno u Vitezu u ljeto 1993. godine.
Kunarac: Dolazak vojske u selo Luke
Bužimkić i ostali: Nasilne smrti i stradanja od vatrenog oružja