This post is also available in:
Navod optužnice da je VRS 1. juna 1993. otvorila vatru iz minobacača na učesnike fudbalske utakmice na Dobrinji, Subotićeva je osporavala ukazujući da je prva istraga o tom incidentu sprovedena dvije godine kasnije, do kada je mjesto bilo “kontaminirano”.
“I tada su pogrešno odredili pravac iz kojeg je granata doletjela“, tvrdila je svjedokinja.
Naznačila je i da je, tokom prve istrage, pronađen samo trag jedne mine, a da su drugi krater tek 2001. pronašli istražitelji Tribunala.
Po Subotićevoj, utakmica nije bila igrana na parkingu ispred solitera, kako se navodi u optužnici, nego na susjednom terenu za mali fudbal. Na parkingu je druga granata eksplodirala prethodnog dana, što su potvrdili neki od svjedoka.
Po optužnici, koja tereti tadašnjeg komandanta VRS-a Mladića za terorisanje civila u Sarajevu, u ovoj eksploziji na Dobrinji poginulo je više od deset osoba, dok ih je 100 bilo ranjeno.
Mladićev branilac Branko Lukić u sudnici je predočio dokument obavještajne službe Armije BiH (ABiH), po kojem su sedmorica poginulih i oko 50 ranjenih bili pripadnici te vojske.
Subotićeva je analizirala i eksploziju koja je u Ulici Vase Miskina 27. maja 1992. ubila 28 osoba u redu za hljeb, iako taj incident nije dio optužnice protiv generala Mladića.
Po njenim nalazima, granata je bila ispaljena sa udaljenosti od 100 do 120 metara, dok su prvi položaji VRS-a bili na 1.700 do 1.800 metara.
Sugerisala je i da su muslimanske snage poslije eksplozije pucale iz snajpera na građane koji su bježali.
Svoj iskaz Subotićeva će nastaviti sutra, 23. septembra.
Optužnica tereti Mladića i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u šest opština imao razmjere genocida, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
