Petak, 30 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kasim Dedić, koji je na ovom suđenju svjedočio prije dvije godine, ponovo je pozvan kako bi mu bila predočena njegova bilježnica.

On je, između ostalog, zabilježio da su 8. juna 1992. gorjele dvije džamije u Višegradu.

Na suđenju su, na zahtjev Odbrane, pročitani dijelovi iskaza dva svjedoka koji se odnose na silovanja u hotelu “Vilina vlas” i paljenje ljudi na Bikavcu.

Svjedok Gojko Vidaković, koji je preminuo, u iskazu datom 2006. naveo je da su medicinsku sestru u “Vilinoj vlasi” silovali Milan Lukić, Krsto Papić i Boban Inđić, kao i da je jedno retardirano lice natjerano da to učini.

Zaštićena svjedokinja OK-18 nabrojala je desetak osoba koje je vidjela kada je zapaljena kuća na Bikavcu u kojoj je izgorjelo više od 70 bošnjačkih civila.

“Ovdje se ne spominje ime Olivera Krsmanovića”, konstatovao je branilac Slaviša Prodanović.

Optužnica tereti Krsmanovića kao bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) za učešće u paljenju civila na Bikavcu u junu 1992. godine, kao i silovanja, nečovječna postupanja i druge zločine.

Odbrana je čitanjem iskaza završila sa izvođenjem dokaza. Tužilac Mirko Lečić je kao posljednji dodatni dokaz Optužbe predložio dio dokumentarnog filma snimljenog u Beogradu, za koji je, kako je rekao, nedavno saznao.

Vijeće je prihvatilo ovaj prijedlog, ali pošto Tužilaštvo nije Odbranu upoznalo s ovim prijedlogom, film će biti prikazan u nastavku suđenja, 14. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Ulaz u pravosudne institucije BiH. Foto: Detektor
Naredne sedmice izjašnjenje o krivnji optuženih za zločine u Sanskom Mostu
Sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 6. novembar novi termin za izjašnjenje o krivnji optuženih za ratne zločine na području Sanskog Mosta i Manjače, potvrđeno je za Detektor.
Teško je utvrditi jesu li osuđeni za terorizam promijenili svoje ponašanje
Poštovanje pravila, saradnja s osobljem ili učešće u rehabilitacijskim programima ne predstavlja dokaz da je osoba koja je izdržala kaznu za terorizam napustila ekstremistička uvjerenja ili trajno odustala od nasilja, navodi se u novoj publikaciji Atlantske inicijative.
Sankcionisana ruska kompanija na ‘ispitivanju tržišta’ u Brodu
Godina zatvora za zločin u Derventi
Minka Kreho imenovana za novu predsjednicu Suda BiH